Zanimljivosti

Kako se svađate sa partnerom: KONSTRUKTIVNO ILI NE?

Published

1 godina

29/08/2023

Bez obzira na to koliko ste sretni u vezi, potpuno je normalno da povremeno dođe do nesuglasica između vas i partnera.

Iako se konflikti sa partnerom mogu činiti ličnim, važno je zapamtiti da najčešće nisu, već se odnose na neslaganje oko nečega.

Prema Anuradi Gupti, izvršnoj direktorki globalne kompanije za pronalaženje partnera „Vows for Eternity“, vrsta konflikta sa partnerom može mnogo reći o zdravlju vašeg odnosa. Prema njoj, odnos je zdrav ako se prepoznajete u slijedećim tvrdnjama:

Komunicirate „ja“ tvrdnjama:
Dok se svađate sa partnerom, bitno je da održavate poštovanje i ne omalovažavate ga, niti da koristite sarkazam. Gupti kaže da u zdravom konfliktu obje strane ostaju fokusirane na temu i koriste „ja“ tvrdnje kako bi izrazile svoje osjećaje, umjesto da krivicu svaljuju na partnera. Oboje ulažu napor da zadrže smirenost i emocionalnu kontrolu, prepoznajući kada je vrijeme za odmor kako bi spriječili eskalaciju svađe.

Aktivno slušate bez prekidanja:
Kada su napetosti visoke, nije najbolje stalno prekidati partnera. Osim što je frustrirajuće, Gupti kaže da stalno prekidanje, čak i ako mislite da to radite da biste bolje iznijeli poentu, sprječava istinsko slušanje druge osobe i održava vas fokusiranim na ubacivanje riječi. Takođe, prekidanje može da dovede do osjećaja odbačenosti kod partnera, pa i do potpunog povlačenja iz razgovora. Da bi konflikt bio zdrav, važno je da pažljivo saslušate partnerove stavove i posvetite im punu pažnju, sa saosjećanjem. Vaše vrijeme za izražavanje će doći, ali do tada, treba slušati, savjetuje stručnjakinja.

Usredsredite se na problem, a ne na osobu:
Iako konflikt može djelovati lično, važno je zapamtiti da obično nije. To je lakše ako imate na umu da se radi o nekom pitanju sa kojim se ne slažete, a ne o vama lično. „Smanjite odbrambeni stav, nemojte da koristite prošle pritužbe kao oružje i fokusirajte se na ono što je dovelo do neslaganja“, kaže Gupti.

Uzimate pauze kad je potrebno:
Bez obzira na to koliko je teško napustiti sukob, ponekad vam je oboma potreban predah. To vam daje vrijeme da se smirite i sagledate situaciju. „Da biste to postigli, jednostavno recite partneru da ste preopterećeni i da vam je potrebno vrijeme da sakupite svoje misli. Na taj način govorite da vam je stalo i do onoga što on ili ona osjećaju, ali da vam treba minut“, rekla je stručnjakinja.

Izbjegavate „tihi tretman“:
Iako je ovo česta taktika u konfliktima, Gupti ističe da nije zdrava i da može da spriječi otvorenu komunikaciju. Ako niste spremni da razgovarate sa partnerom o problemu, važno je da to izrazite riječima umjesto da ga potpuno ignorišete. Ipak, svi konflikti na kraju moraju da se riješe, pa pokušajte da ne ostajete u tišini.

Lako se izvinjavate i praštate:
Konflikti, čak i kad su zdravi, mogu da izazovu loša osjećaja kod obje strane i Gupti kaže da iskreno izvinjenje može biti moćan podsticaj za pomirenje i obnovu odnosa. „Zdravi partneri se prepoznaju po tome što mogu jedno drugome oprostiti i povući se, bez da se iko osjeća kao gubitnik“, rekla je za Huff Post. (Naj portal)

Tagovi:konflikt partner svađa

Sljedeća vijest

Vic: CRNOGORAC PAMETINIJI OD PERICE

Predhodna vijest

Na njegovu svadbu su svi pozvani: SVE ZVANICE ĆE SE SA NEVJESTOM MOĆI SEKSATI (Video)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

8 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.