Zanimljivosti

Kako prepoznati da li je dijete gladno, sretno, uznemireno, naduto, želi li se igrati ili da ga mazite: POGLEDAJTE BEBINE SIGNALE KOMUMINAKCIJE

Published

1 godina

19/03/2023

Svi roditelji su to prošli… Dijete vam u rukama plače, a vi biste sve dali da vam može reći šta nije u redu. Ali šta ako vam cijelo vrijeme pokušava nešto reći, ali vi ne znate prepoznati njegov način komunikacije?

U knjizi The Blossom Method tvrdi da svako dijete već od rođenja koristi svoje signale komunikacije. Na roditelju je da nauči kako interpretirati svaki gugut, pokret i izraz lica, piše Daily Mail. U knjizi The Blossom Method, psihoterapeutkinja i stručnjakinja za govor tijela Vivien Sabel tvrdi da svaki izraz može roditelju reći je li dijete gladno, sretno, uznemireno, naduto, želi li se igrati ili mu je do toga da ga mazite.

“Svi ti neodoljivi izrazi koje bebe rade s jezikom, ustima, očima i obrvama govore puno više od onoga što mislimo, to je njihov način da nam kažu šta im treba” – objašnjava.

Vivien je proučavala stotine beba tokom šest godina kako bi svoja zapažanja stavila u knjigu – uključujući i njenu kćer Blossom, prema kojoj je knjiga dobila ime.

Tokom tog vremena stvorila je trostruko načelo – posmatrati izraz lica bebe, ponoviti pred djetetom izraz kako biste mu dali do znanja da ste shvatili šta govori, a zatim i pružiti ono što je tražilo.

Njene ideje možda zvuče prenategnuto, ali nešto bi moglo biti u tome. Stručnjakinja za razvoj djece vjeruje da djeca počinju komunicirati puno prije nego počnu izgovarati prve riječi, što je tipično za sedmomjesečne bebe.

‘Dijete je spremno komunicirati od rođenja’, kaže Clare Bolton za Daily Mail. Iznenadit ćete se koliko brzo počinju koristiti pokrete, izraze lica i zvukove da počnu komunicirati – stvar je samo u čitanju znakova.

Vivien Sabel objašnjava da je njena sposobnost neverbalne komunikacije snažno razvijena u djetinjstvu, jer joj je majka bila gluha, pa je već kao mala djevojčica morala razviti sposobnost prepoznavanja suptilnih varijacija njenog govora tijela i izraza lica.

Iako svako može pročitati emocije na licima drugih ili kroz govor tijela – u različitim sostuacijama – Vivien kaže kako mi u potpunosti ne koristimo te znakove.

“Dok je Blossom odrastala, shvatila sam da sve od brazde na čelu do blagih iskrivljena usta i stavljanja jezika na određeno mjesto ima svoje značenje”.

‘Kad je bila naduta, vidjela sam to prema punoći donje usne. Čim sam prepoznala znakove reagirala sam i podigla dijete, prije nego je postala tužna ili razdražljiva te pri tome oponašala njezin izraz kako bi shvatila da ću joj pomoći.’

GLADNO (slika 1) – Dijete ovdje tek počinje razmišljati o hrani. Jezik je napola isplažen na sredini usne.

SPREMNO ZA PAPICU (slika 2) – Kako bi rekli da su gladni, bebe pogled fiksiraju na majku. Usne su blago napućene, jezik je malo unutra malo vani.

MLIJEKO ODMAH! (slika 3) – Dijete je jako gladno ako su usta otvorena, ruke blizu usta, a jezik isplažen.

NADUTO (slika 4) – Dijete želi spavati, ali ga muči nadutost. To možete vidjeti po punoći usnica i kapcima koji su lagano spušteni.

ZADOVOLJNO (slika 5) – Prema zadovoljnom pogledu u bebinim očima i opuštenim unama možete vidjeti da je dijete sito i zadovoljno

PREPLAŠENO (slika 6) – Širom otvorene oči znači da je dijete iznenađeno i uplašeno. Majke bi trebale oponašati taj izraz pred djetetom kako bi osjetilo njezinu podršku.

VRIJEME ZA ODMOR (slika 7) – To je tzv. ‘mali jezik’ – činjenica da je jezik blago isplažen znači da je dijete tromo i pospano. Opet, majke bi trebale oponašati taj izraz.

ZAIGRANO (slika 8) – Vedar osmijeh i sjaj u očima ukazuju da je dijete čisto, sito, odmorno i spremno za zabavu i igru. (Naj portal)

Tagovi:beba..grčevi komunikacija plač

Sljedeća vijest

Vic: NISAM ZNAO DA IMATE RECEPT

Predhodna vijest

Postoji određeno doba dana kada su ljudi najumorniji: KADA JE NAJOPASNIJE UPRAVLJATI VOZILOM?

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.