Pratite nas

Zanimljivosti

Kako hodate, takvo vam je zdravlje: GEGANJE, HOD NA PRSTIMA, SITNI KORACI…?

Published

on

Da li znate da letimičan pogled na hod i držanje otkrije brojne zdravstvene poremećaje? Stručnjaci sa Univerziteta u Pitsburgu sproveli su istraživanje koje je pokazalo da je brzina hoda pouzdan pokazatelj starosnog doba, pola, hroničnih bolesti, pušenja i indeksa tjelesne mase.

Tijelo se uvijek kreće u skladu sa opštim zdravstvenim stanjem organizma. Naime, ako osoba hoda tako da jedva savija stopala, vjerovatno su joj tabani spušteni ili ima problema sa kurjim očima. Takođe, ukoliko se kreće sa koljenima izbočenim prema napolje („noge u iks“), postoji vjerovatnoća da boluje od osteoartritisa. Ako su koljena okrenuta jedno prema drugom, vjerovatno je riječ o reumatoidnom artritisu, jer čak 85% ljudi sa tom bolešću hoda na takav način.

U slučaju da uočite da imate neki problem pri hodanju (ili vam neko skrene pažnju na to), obavezno se obratite ljekaru koji će otkriti o čemu se radi.

Geganje (može biti simptom Alchajmerove ili Parkinsonove bolesti)
Ako osoba prilikom hodanja vuče noge, odnosno jedva poduže stopala sa podloge i naginje se prema naprijed, postoji vjerovatnoća da boluje od Parkinsonove bolesti.  Osobe sa uznapredovalim Alchajmerom takođe koračaju kratkim, nesigurnim koracima. Takvo geganje zapravo pokazuje da mozak i muskulatura nisu povezani kako bi trebalo.

Zanošenje u stranu (bolovi u leđima)
Mišići abduktori kuka važni su za stabilizaciju karlice pa se, kada dižemo jednu nogu i stojimo na drugoj, „brinu“ za to da tijelo bude u ravnoteži. Ako su ti mišići slabi, prilikom hodanja ramena ili karlica su spušteni na jednu stranu. Uzrok slabih abdukatora su obično bolovi u leđima.

Sitni koraci (degeneracija kukova ili koljena)
Kada peta dodirne tlo na početku koraka, koljena moraju biti što ravnija. Ako nisu, to može biti znak da nešto narušava pokretljivost zgloba koljena. Takvi ljudi obično hodaju sitnim koracima. Sličan hod otkriva i one koje imaju probleme sa kukovima.

Hodanje na prstima – jedno stopalo (moždani udar)
Ukoliko osoba hoda na vrhovima prsta i to više jednom nogom, velika je vjerovatnoća da je pretrpila blaži moždani udar, koji obično zahvata samo jednu stranu tijela.

Hodanje na prstima – oba stopala (oštećenje kičmenog stuba)
Osobe koje hodaju na vrhovima prstiju obje noge vjerovatnije su pretrpile oštećenja kičmenog stuba i mozga, kao što je na primjer cerebralna paraliza. Ponekad mala djeca hodaju na prstima i to ne mora biti simptom nekog zdravstvenog poremećaja, ali u svakom slučaju se treba obratiti ljekaru.

Slabašno mahanje rukama (bolesna leđa)
Ako se pri hodu vrlo malo zamahuje rukama, to je znak da karlica nije dovoljno stabilna, jer postoji neka vrsta ograničenja u pokretljivosti leđa. Moguća posljedica su bolovi u donjem djelu leđa i veća sklonost ka povredama, pa je neophodno potražiti pomoć fizijatra.

Jedna noga pravi veći iskorak od druge (jedna noga kraća od druge)
Ukoliko karlica prilikom hoda pravi veći luk na jednoj strani, to može biti znak da osoba ima kraću nogu. Često se mogu primijjetiti i promjene na lumbalnom dijelu kičme. U tom slučaju,mogu pomoći specijalni ulošci koji se stavljaju u obuću. (Naj portal/Foto:Pixabay)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending