Pratite nas

Zanimljivosti

Kad je vidio šta je stiglo, plakao je na sav glas: HTIO DA OBRADUJE ŽENU ZA ROĐENDAN, SKUPO PLATIO POKLON, ALI… (Video)

Published

on

Proslava rođendana nezamisliva je bez torte, bez obzira na to koliko godina imamo. U želji da obraduje suprugu, tiktoker Džek odlučio je da joj za rođendan naruči slatko iznenađenje.

„Jedino što je moja supruga poželjela za rođendan bila je torta – otkrio je Džek na TikToku.

Na internetu je pronašao prelijepu roze tortu u obliku srca sa natpisom “Sretan rođendan, princezo”, okružen vijugavim šećernim ukrasima i biserima. Oduševljen izgledom torte, odmah ju je naručio. Ali, kad je isporuka stigla na kućnu adresu, Džek se uhvatio za glavu: torta koja je stigla nije bila ni nalik onoj sa fotografije.

Istina, torta koja mu je isporučena takođe je bila u obliku srca i roze boje, ali tu su sve sličnosti sa tortom koju je naručio prestale. Na vrhu nije bilo nikakvog natpisa, već je centralno mjesto zauzimala jedna jagoda kao svjećica. Poslastičar je pokušao da rekreira vijuge od šećera sa strane, ali je taj pokušaj propao; umjesto vijuga stajale su nespretno poresane kuglice kao dekoracija. Dodatno, Džek je za ovu poslasticu izdvojio nevjerovatnih 145 dolara, blizu 300 KM.

„Vidite, ovako izgleda kad 145 dolara bacite u vodu – napisao je tiktoker u opisu video-snimka torte koja je za kratko vrijeme postala viralna.

Džek je bio očajan što je torta stigla u posljednji čas i više nije imao prilike da ode po novu koja će estetski zadovoljiti ukus njegove supruge.

Proslava rođendana nezamisliva je bez torte, bez obzira na to koliko godina imamo. U želji da obraduje suprugu, tiktoker Džek odlučio je da joj za rođendan naruči slatko iznenađenje.

– Jedino što je moja supruga poželela za rođendan bila je torta – otkrio je Džek na TikToku.

Na internetu je pronašao prelepu roze tortu u obliku srca sa natpisom “Srećan rođendan, princezo”, okružen vijugavim šećernim ukrasima i biserima. Oduševljen izgledom torte, odmah ju je naručio. Ali, kad je isporuka stigla na kućnu adresu, Džek se uhvatio za glavu: torta koja je stigla nije bila ni nalik onoj sa fotografije.

Istina, torta koja mu je isporučena takođe je bila u obliku srca i roze boje, ali tu su sve sličnosti sa tortom koju je naručio prestale. Na vrhu nije bilo nikakvog natpisa, već je centralno mesto zauzimala jedna jagoda kao svećica. Poslastičar je pokušao da rekreira vijuge od šećera sa strane, ali je taj pokušaj propao; umesto vijuga stajale su nespretno poređane kuglice kao dekoracija. Dodatno, Džek je za ovu poslasticu izdvojio neverovatnih 145 dolara, odnosno nešto više od 15.000 dinara.

“Vidite, ovako izgleda kad 145 dolara bacite u vodu – napisao je tiktoker u opisu video-snimka torte koja je za kratko vrijeme postala viralna.

Džek je bio očajan što je torta stigla u poslednji čas i više nije imao prilike da ode po novu koja će estetski zadovoljiti ukus njegove supruge.

Pratioci su pokušavali da ga utješe kroz komentare.

„Tvoja supruga će biti impresionirana što si se uopšte potrudio da joj naručiš tortu.Važan je trud. Pokušao si i to je u redu.

Možda ako nabaviš neko cvijeće i ukrasiš tortu, to će joj promijeniti izgled. Drago mi je što si pokušao.

I ja sam pokušao da napravim ovakvu tortu kao što si ti naručio. To je veoma teško. Potrebno je oko 200 dolara i mnogo ponovljenih pokušaja!

Obriši suze. Divno je što si poželio da obraduješ suprugu tortom, ali i ovu možete zajedno da pojedete i da se do kraja života kroz smijeh sjećate kako je torta izgledala – bili su neki od komentara ispod ovog snimka. (Naj portal)

@andreaandlewis

$145 down the drain 😇 the ONLY thing she asked for today was a cute cake & now there’s nothing i can do 😔 #andreaandlewis #birthdaycake

♬ OG THE PASTELS – Kneely_Knight

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending