Pratite nas

Zanimljivosti

Julija je malo više popila: OTAC JOJ BRANIO DA SJEDA ZA VOLAN, A ONA GA POKUPILA I VOZALA NA POKLOPCU BMW-A

Published

on

Svaki put kada pomislite da ovaj svijet ne može biti luđi nego što već jest, nađe se neko ko to uspješno demantuje. Najnoviji primjer nam stiže iz ruskog grada Uhte gdje se djevojka, predstavljena u medijima isključivo kao Julija, u nedjelju vozila gradom u svom BMW-u s penzionerom na poklopcu motora!

Nadrealne prizore zabilježili su građani, među njima i brojni hrabri ljudi koji su se umiješali u situaciju kako gospodin ne bi nastradao.

Andrej Krutikov bio je upravo jedan od tih koji je reagovao i vozačici svojim automobilom prepriječio put, a pritom je o svemu obavijestio policiju te hitnu pomoć.

Gospodin na poklopcu motora upozoravao je okupljene da je vozačica pijana, a portal Uhta24 je naveo da se iz incidenta uspio izvući bez težih povreda.

“Penzioner je primijetio da vozačica vozi u neadekvatnom stanju te  je pokušao zaustaviti. Ipak, ona se nastavila kretati s njim na poklopcu motora. Građani su je pokušali trubljenjem natjerati da se zaustavi, ali ona na to nije reagirala”, naveli su tamošnji mediji.

Ispostavilo se da je to bio njen otac, koji je pokušao zaustaviti da pijana je sjeda za volan. Ali, ona nije željela da sluša. On je stao ispred BMW-a, a Julija nije marila. „Pokupila ga je“, nesretni čovjek se popeo na haubu, dok se Julija vozikala po gradu.

Kako to potvrđuju snimci, djevojka po dolasku policije nije željela napustiti vozilo, pa su službenici morali da razviju staklo i da je iz auta itvuku silom.

Portal Gazeta u utorak je prenio da je 29-godišnjakinja kažnjena s dvadesetak eura (21,75 eura) te naveo da je “odluka donesena na osnovu i sveobuhvatne analize dokaza prikupljenih u predmetu.

U obzir je uzeto i priznanje krivice i njeno kajanje. UZ sve to vodilo se računa o porodičnom i imovinskom stanju osobe”, rečeno je u članku.

Korisnici ruskih društvenih mreža uspjeli su doći do fotografije vozačice i pritom naveli da je samo dan ranije s istim automobilom upala u jarak. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending