Zanimljivosti

Iznajmljuje slobodnu stranu kreveta: NEOBIČNA PODUZETNICA NUDI POVOLJNO JASTUK ZA PLAKANJE I HRKANJE

Published

1 godina

25/08/2023

Jedna žena je priznala da joj je dijeljenje prazne strane kreveta sa strancem pomoglo da zaradi novac. Ona na to gleda kao na “običnu poslovnu transakciju”

Ako ste slobodni, onda imate praznu stranu kreveta. Ali ne morate se zbog toga osjećati loše – jedna žena je dokazala da to zapravo može biti vrlo korisno jer zarađuje dodatni novac iznajmljujući ga.

Monique Jeremiah na taj proces gleda kao na “poslovnu transakciju”, budući da nije u romantičnoj vezi ni sa kime od partnera u krevetu. Zbog neobične gužve zarađuje gotovo 467 eura mjesečno samo za iznajmljivanje jastuka.

Ideja je da nekoliko stanara kuće dijeli krevet koji “radi u smjenama”. Kada su zajedno u krevetu, 36-godišnjakinja je rekla da je sve uvijek isključivo platonski. Rekla je da su uspostavljena stroga pravila kako bi se osiguralo da ostane tako, posebno jer je njen posljednji “partner u krevetu” bio njen bivši.
Monique je rekla:

“Ja sam poduzetnica, navikla sam razmišljati izvan okvira. Pobrinite se da je osoba dobra, otvorena, puna poštovanja i da želi samo platonsku vezu. Mislim da bi neko s dobrim poslovnim razmišljanjem i neko ko cijeni druženje bio izvrstan.”

Australka naplaćuje 157 eura sedmićno onima koji žele dijeliti njen krevet, što znači da zarađuje nešto manje od 5262 eura godišnje iznajmljivanjem. Rekla je da joj dodatni novac dobro dođe jer joj pomaže da plati hipoteku i račune.

Tokom pandemije, Monique je shvatila da može zaraditi nešto novca od dodatnog prostora u svom krevetu. Njen bivši partner radio je u dva grada i želio je prespavati u krevetu po povoljnoj cijeni. Išli bi spavati oko 22 sata i jednostavno bi stavili svoje slušalice i imali prijeko potrebno vrijeme nasamo.

Taj poduhvat je uspio, ali rekla je drugim vlasnicima kuća da budu oprezni prije nego što se odluče na tako nešto. Iako je to bio sjajan način za zaradu, u posljednje vrijeme nema toliko gužve u krevetu. To je zato što je bila jako zaposlena radeći kao model, reality TV zvijezda, a ujedno je i poduzetnica.

Bez obzira na sve, ona kaže da je spremna to ponoviti u budućnosti jer joj je pomoglo na više načina, piše Daily Star. (Naj portal)

Tagovi:iznajmljivanje krevet poduzetnica

Sljedeća vijest

“Mi sretni i goli, a oni obučeni i zbunjeni”: STEVAN ORGANIZUJE GOLO PLANINARENJE

Predhodna vijest

Vic: SVAKI PUT OPALI U DRVO

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.