Pratite nas

Zanimljivosti

Iza glamura Kanskog festivala: CVJETA PROSTITUCIJA NA LUKSUZNIM JAHTAMA, CIJENE SU ASTRONOMSKE

Published

on

U Kanu se održava najglamurozniji događaj na svijetu – Filmski festival. I dok svjetske zvijezde uživaju u svjetlima reflektora, iza tih kadrova krije se mračna strana festivala u Kanu.

Elitna prostitucija cvjeta i to na jahtama usidrenim negdje na Mediteranskom moru. Evropske djevojke željne “lake love” pohrlile su nemilice u Kan kako bi bile viđene. Kada uspiju da se dočepaju neke od luksuznih jahti, tamo ih čeka zabava koja se završava seksom.

Cjenovnika za usluge nema, ali kada se iskrcaju svaka od njih dobija kovertu u kojoj je 1000 eura. Toliko košta jedan sat intimnih odnosa, istražuje Dejli mejl. Ipak, djevojke znaju – ako im “zapadne” bogati klijent sa Bliskog istoka one za veče mogu da zarade i do 5000 eura.

“Ponekad samo sjedim u holu hotela ili u baru. Muškarci mi prilaze i pitaju me da li radim. Možda mi diskretno ostave svoj broj sobe i ja im kasnije pokucam na vrata. Veoma sam oprezna jer hotel ne voli da budem tu. To je najstariji zanat na svijetu, ljudi žele da imaju seks i na najekskluzivnijem mjestu poput kanskog festivala,” za Dejli mejl je ispričala Klara.

“Kod mene se zna: 1000 eura je sat. Ali postoji poput za dva ili više sati, dok cijela noć košta 5000 eura, mada istina je da intimni odnosi traju samo nekoliko minuta, ostatak je samo priča… Ne pomaže im ni to što se opijaju ili drogiraju, više ne mogu da se seksaju, osim ako ne uzmu vijagru.

Ono što oni meni plaćaju je diskrecija. Nikad nikome ne bih otkrila ime klijenta.

Ekskluzivni hoteli poput Karltona ima obezbjeđenje koje se trudi da ove djevojke ne priđu ni blizu njihovim gostima, ali dvije djevojke su uspjele da rezervišu sobu i to za 3000 eura. Konobar ovog hotela je rekao:

“Isplatilo im se dvostruko!”

Postoje i djevojke koje se reklamiraju na sajtu za odrasle i koje kažu da sat u Kanu naplaćuju 1000 eura, dok za noć uzimaju 5.500 eura, a kontakt telefon je iz Velike Britanije.

Ipak najveća diskrecija je zagarantovana onim klijentima koji dame dovedu na jahtu. Tu se zabava dešava tokom čitave noći, a nijedan krevet na jahti ne ostaje prazan.

2016. godine Francuska je donIJela zakon protiv prostitucije pa je ovo najstarije zanimanje sada “osuđeno” samo na boravak na jahti.

Jedan veteran filmske industrije je rekao za Dejli mejl kako se “prodaju” najviše propale glumice koje pristaju na seks sa bogatim starijim muškarcem.

“One sebe ubjeđuju da je super to što su u Kanu, dok se sastaju sa bogatim muškarcima i prostituišu se. Ali one vole novac.” (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending