Bosanci vole svoju Bosnu, ali posebna je njihova ljubav prema “Folksvagenovim” vozilima, a naročito prema “golfu dvojci”. Bio je poznat kao „narodni automobil“, ali i svojevrstan statusni simbol. Imaš “golfića” – uspio si u životu. I tako je bilo od prve generacije, a ostalo je i do dana današnjeg.
Ovim kuriozitetom pozabavio se i DW, koji je snimio prilog o ljubavi stanovnika Bosne i Hercegovine prema “folksvagenu” i “golfu”. Njegovi najvjerniji fanovi i dalje žive u Bosni i Hercegovini, a prema nekim proračunima, oko trećine automobila na ovdašnjim putevima nosi logo VW, naravno, prednjači “golf” .
Bez obzira na to što se već duže vrijeme ne proizvodi, “golf 2” je definitivno najpopularniji.U podužem prilogu DW predstavlja najbržeg “golfa”u Bosni, koji, opremljen snažnim motorom od 840 KS, ubrzava do 100 km/h za samo dvije sekunde. Našli su ga u Tuzli.
DW je tragom ove priče otišao u Sarajevo i obližnju Vogošću, gdje je nekada bila velika fabrika “Folksvagena”, sa preko 3.500 radnika. Danas ih ima samo 170, a sklapanja automobila odavno nema. U video-prilogu se priča i o tome da li će Bosna i Hercegovina dobiti spomenik posvećen “golfu”.
Kroz priču o “golfu” upoznali smo i Amara Bašića, vlasnika unikatnog “golfa 2” sa dijelovima novijih generacija. Adnan Dedagić, vlasnik auto-mehaničarske radnje i veliki ljubitelj “golfa”, kaže da ispred kuće uvijek ima “golf”:
O popularnosti “golfa” svjedoče i komentari ispod videa koji kažu da su se Bosanci poslije rata šalili da siluetu golfa treba staviti na novu državnu zastavu, te da kod njih dijelove za ovaj automobil možeš da kupiš i na kiosku.
Priča o sarajevskom “golfu” vraća nas u sredinu sedamdesetih godina prošlog vijeka, u Vogošću, sarajevsku općinu, u kojoj je čuveni Volkswagen imao pogone prvo za proizvodnju “Bube”. Bio je to I početak priče o nicanju čuvenog TAS-a – skraćenica od Tvornica asutomobila Sarajevo.
“Nakon “Bube” iz TAS-a počela je proizodnja “golfova”,”Cadya”, te kasnije “Jette”. Prvi Golfovi sa proizvodne trake u Vogošći su krenuli 1976. godine, da bi iz godine u godinu rasla proizvodnja sa početnih 5.000 automobila. Inače, godišnje se proizvodilo oko 30.000 vozila. Godina 1989. je bila rekordna i ostat će upamćena kao zlatna za automobilsku industriju Bosne i Hercegovine. Te godine TAS je postavio historijski rekord od 37.411 proizvedenih automobila.
Broj zaposlenih se kretao oko 3.500 ranika, koji su imali vlastiti fabrički prijevoz
Koliki je bio rast TAS-a svjedoči i podatak da se početkom osamdesetih u njemu proizvodilo 32 automobila dnevno, a početkom devedesetih čak 129 u jednoj smjeni. Automobili su se proizvodili u dvije smjene, dok je treća bila rezervirana za proizvodnju dijelova.
Cijena novog Golfa “dvojke” kretala se između 28.000 i 32.000 maraka, a u vrijeme velikih inflacija koje su pogađale zemlju znao je spasti i na 10.000 maraka.
Ti zlatni dani TAS-a ostat će posebno upamćeni među proizvođačima suhomesnatih proizvoda iz Visokog, koji su početkom mjeseca, kad bude plata, na ulazu u kompleks pravili pijacu, sa koje su se vraćali kućama s velikim zadovoljstvom, praznih torbi i punih džepova.
Koliko je bilo veliko povjerenje Volkswagena u TAS, kazuje podatak da su Nijemci nastavili s ulaganjima u tvornicu čak i kada se situacija u Jugoslaviji krenula zaoštravati. Tako su početkom 1992. Godine u glavnom pogonu tvornice napravili devet probnih komada Golfa tri, dok ih je u varionici bilo još 60. Do serijske proizvodnje nije došlo, jer početak rata u Bosni i Hercegovini bio je ujedno i početak kraja svega naprednog, pa tako i automobilske industrije.
Tvornica automobila Sarajevo opljačkana je, a potom i potpuno uništena. Vogošća je brzo pala u ruke snaga JNA koja je podržavala snage bosanskih Srba. Danima su se iz TAS-a izvozili preostali automobili i mašine, preko Pala, a odatle dalje za Srbiju. (Naj portal).
