Pratite nas

Zanimljivosti

Filozofi, planinari, glumci, tajkuni, filmski likovi: VJENČANI DAR – KOŠNICA SA PČELAMA!

Published

on

Za njih, pčele su fascinantna bića. Donosimo vam nekoliko poznatih ljudi koji su se manje-više bavili pčelarstvo zbog profita ili hobija. Neki su se bavili zbog nauke, dok su drugima pčele služile za oprašivanje cvijeća u vrtovima

Matica ili kralj?

Grčki filozof Aristotel poznat je po svojim promatranjima prirode, uključujući i pčele iz svog pčelinjaka. Iako nisu bile uvijek savršeno tačna, njegova promatranja i proučavanja bila su temelj za nauku o životinjama, pogotovo u zapadnim zemljama. U svom tekstu “Historija životinja” Aristotel opisuje trutove i “vladajuće pčele” gdje ih radije zove “kraljevima” nego maticama. Aristotel je prema nekim podacima za potrebe osmatranja života svojih pčelinjih zajednica izradio staklenu košnicu u kojoj je mogao bolje bez uznemiravanja pčela  proučavati organiziranost života pčela i njihov rad.

To je u njegovo vrijeme bila privilegija isključivo “elitnog” dijela građana. U njegovo su vrijeme samo imućniji građani mogli držati pčele na svom posjedu. Aristotel je još u ono vrijeme tvrdio da med produžije život čovjeku zbog njegovih pozitivnih svojstava koje pozitivno utječu na organizam.

Prekinuta tradicija

Otac Sira Edmunda Hillariya, prvog čovjeka na Mt. Everestu, Percival bio je novinar koji se odrekao poslova sa novinama kako bi se u potpunosti posvetio bavljenju pčelarstvom. Njegovi sinovi priključili su mu se u ovom porodičnom posli, ali strast za planinarenjem kod Edmunda je prevagnula. Nakon što je prvi kročio na najvišu planinu na svijetu, Edmund Hillary u potpunosti se odrekao pčelarenja u korist istraživanja i advokature za prava naroda Sherpasa kojem je pripadao i njegov planinarski kolega Tensing Norgay.

Filmski genije sa pčelama

Glumac Henry Fonda pčelarstvom se bavio amaterski. Svojim prijateljima poklanjao je tegle meda sa natpisom “Henryev med”. Veza sa pčelaestvom ojačana je onog trenutka kada je Henryev sin Peter dobio nominaciju za prestišnu filmsu nagradu za ulogu pčelara u filmu “Ulijevo zlato”. U intrvjuu za novine”Toronto Sun” Peter Fonda je izjavio:

“Moj otac držao je nekoliko košnica. Prošao je školu skauta u kojoj je dobio i priznanje za pčelarstvo. Također, imao je svu pčelarku opremu i odjeću.

Pčele u vrtu

Medijski mogul Martha Stewart kaže kako pčelari od 1970. godine. Osim što su odlične za oprašivanje njenog vrt u kojem se nalazi mnogo cvijeća i drveća, proizvode joj i med. Stewartova savjetuje svojim čitateljima da stave po jednu košnicu u svom vrtu, daleko od djece i domaćih životinja, i da izbjegavaju parfemisanje kada idu u pčelinjak. Također, ako su početnici, neka potraže pomoć nekog iskusnijeg pčelera.

 Pčele najbolji čuvari

Poznati glumac Samuel L. Jackson našao se u nezavidnom položaju kada je, iznenađujuće, svojim prijateljima glumcima Ryanu Reynoldsu i Scarlett Johansson kao vjenčani dar poklonio košnicu sa pčelama. Uz ovaj bizarni dar, kako su ga američki mediji opisali, Scarlett i Ryan dobili su i svu prateću opremu za pčelarenje, pčelarska odijela, rukavice i godišnju pretplatu na američki pčelarski časopis “Beekeepers Journal”.

Za darovane ovo je značio novi početak u životu. Dobro su se snašli sa svojim novim ljubimcima. Čak su i med počeli da vrcaju. Uz to, za njih pčele imaju i drugu svrhu.

“Neki ljudi se boje psa čuvara, ali ne znam nikoga ko se ne boji napada roja pčela – našalio se mladoženja. (Najportal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending