Pratite nas

Zanimljivosti

Dolaze li klimatske promjene na naplatu civilizaciji? CRVENI ALARM ZA ČOVJEČANSTVO

Published

on

 Toplotni val s neuobičajeno visokim temperaturama za juni, juli i avgust u Evropi, razorni tornado u Češkoj, požari u Turskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Albaniji, BiH…, nevrijeme s obilnom tučom, ekstremne vrućine u SAD-u, Kanadi i Sibiru, s temperaturama koje se mjestimično približavaju 50°C te novi toplotni val u našim krajevima jasni su znaci da su na djelu vremenski ekstremi kakve klimatolozi najavljuju u svijetu koji se zagrijava. Kao da živimo u filmu katastrofa, planeta je sve bolesnija… Ima li spasa?

Čini se da je ljeto 2023. godine pokazalo da svijet ulazi u novu eru, punu neizvjesnosti, ali i opasnosti koje više nisu strah od hemijskog oružja, već od podivljale prirode. Klimatske promjene počele su „fakturisati“ čovjeku višedecenijske igre s prirodom.

Minule decenije samo smo evidentirali poplave, požare, porast temperature, nestanak biljnih i životinjskih vrsta…. Međutim, nakon što su se tokom jula i avgusta ove godine desile razarajuće vremenske nepogode koje su razorile brojne kuće, zgrade, privatnu i javnu imovinu, ali iznad svega koje su odnijele na stotine života, jasno je da se pali alarm za čovječanstvo na cijeloj zemaljskoj kugli. .

 Vatreni oganj

Nezapamćene poplave zabilježene su 22021. u Njemačkoj i Belgiji gdje je nastradalo na stotine ljudi, a poplave su registrovane i u Luksemburgu, Italiji i Holandiji, pa čak i na Azijskom kontinentu u Indiji.

S druge strane, Češka i Slovačka su bile pogođene tornadima. Ova vremenska nepogoda nije karakteristična za evropski kontinent, ali je u kratkom periodu pogodila dvije istočnoevropske zemlje. Osim toga, prošle sedmice je i za BiH najavljena visoka mogućnost tornada, ali na svu sreću građani su unatoč strašnom nevremenu izbjegli taj slučaj. U Italiji je padao grad. Goleme ledene lopte su imale veličinu teniskih loptica, a neke su znale biti i veće.

Istovremeno, nekoliko država vodilo je i vodi očajne i jalove borbe protiv požara. Grčka i Turska su najgore pogođene požarima. Što se tiče Evrope, s vatrenim stihijama su se teško nosili u Španiji, Albaniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Iz područja i ostrva pogođenih strašnim vatrenim ognjem turisti i stanovnici bježe brodovima i trajektima. Od gustine dima dan je pretvoren u noć.

Kao da je neka viša sila odlučila naplatiti čovjeku za sve ono što je radio minulih stotinjak godina u smislu emisije stakleničkih gasova u atmosferu. Naučnici tvrde da će se u narednom periodu Zemlja suočavati sa još većim problemima. Navodi se da će temperatura vjerovatno porasti za više od 1,5 stepeni Celzijusovih u narednih 15 godina, što je više od prihvatljivog.

 Najugroženiji Mediteran

Globalno zagrijavanje približava se granicama izdržljivosti. Godišnje prosječne temperature bilježe rast za 1,1 stepen više od predindustrijskog prosjeka. Jedna od konkretnih posljedica klimatskih promjena u našoj zemlji, ali i na području Sredozemlja su jako topla ljeta, sa ekstremno visokim temperaturama.

Iako je najviša temperatura u našoj zemlji zabilježena još 1901. godine u Mostaru, i iznosila je 46,3 stepena, rekordi se posljednjih godina obaraju u srednjoj godišnjoj temperaturi, koja je stalno u porastu. Rast srednje godišnje temperature, vodi ka ekstremima. Čitavo ljeto je sušno i ono što je najvažnije ne vidi se kraj tropskim vrućinama. .

Ovakve vremenske prilike, stvaraju upravo pogodno tlo za požare, koji haraju Jugoistokom Evrope. Samo u našoj zemlji, vatrena stihija odnosi velike površine biljne vegetacije. Stradala su područja Jablanice, Trebinja, Stoca, Čapljine, Mostara, Širokog, Neuma…. Velike vatrene stihije pogodile su Hrvatsku, Albaniju, a posebno Tursku i Grčku, gdje je vatra progutala ogromne površine šuma, u kojima je stradao i veliki broj ljudi.

Klimatolozi iz regiona upozoravaju, da su požari samo jedna od posljedica klimatskih promjena koje mijenjanju uslove života. U narednim godinama čekaju nas takođe ekstremno visoke temperature, koje štetno djeluju na zdravlje ljudi, a uskoro bi na području Evrope, mogli imati i prirodne pojave tipične za potpuno druge krajeve svijeta kao što su Sjedinjene Američke Države. (Izvor: EPA / Autor: ALEXANDER BELTES)

Iako klimatske promjene pogađaju čitav svijet, prema majnovijim naučnim istraživanjima najteže će biti na Mediteranu. Ljudi koji žive oko Sredozemnog mora mogli bi čak proći lošije od drugih. Naučnici predviđaju da će temperatura u ovoj regiji porasti za 20 posto više od globalnog prosjeka

Uz to očekuje se porast nivoa mora, gubitak biodiverziteta na kopnu i u moru, rizici povezani sa sušama, šumskim požarima, promjene ciklusa kruženja vode, prijetnje proizvodnji hrane, zdravstveni rizici u urbanim i ruralnim područjima zbog vrućina te promijenjene prenosnike bolesti.

Grupu autora, koju predvodi Hans-Otto Pörtner iz Instituta Alfred Wegener u njemačkom Bremerhavenu, upozorava na zabrinjavajuće projekcije; ako globalna temperatura poraste za dva stepena, površina uništena šumskim požarima mogla bi se povećati za 87 posto.Uz to, klimatske promjene mogle bi izazvati i poplave u priobalnim područjima kao i smrtonosne vrućine. Oko 93 miliona ljudi u sjevernom Sredozemlju biće izloženo velikom ili vrlo velikom stresu visokih temperatura, a do kraja ovog vijeka nivo Jadranskog mora bi se mogao povećati do jednog metra. U tom slučaju nestat će mnogi priobalni gradovi, a Jadran će se „popeti“ do Mostara.

Da li su ovogodišnje tropske vrućine na Balkanu crveni kod za čovječanstvo”? Da li je ovo najava Sudnjeg dana? Ko su glavni uzročnici klimatskih promjena? Šta je budućnost čovjeka, a šta biljnog i životinjskog svijeta?

Sve su ovo pitanje bez odgovora! Možda i prekasno se pitamo, jer čovječanstvo je imalo priliku da u toku minulih šest decenija promijeni ponašanje i spriječi otapanje arktičkog leda, izumiranje brojnih životinjskih vrsta, utiče na vremenske neprilike i tako promijeni scenarij planete kakvu danas poznajemo: požari, poplave, potresi i smrt do preko 250.000 ljudi godišnje.

Bakir Krajinović: OČEKUJU NAS DUŽI PERIODI SUŠE, A ČEŠĆE POPLAVE

Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH upozorava da područje BiH u budućnosti očekuje sve veći broj nepogoda koje se vežu za naše područje uz još jedan problem, a to je povećanje njihovog intenziteta. Ove činjenice moraju zabrinuti sve građane BiH, a posebno one koji mogu mijenjati naše društvo u smislu prilagođavanja i izgradnje otpornog društva na sve nedaće koje dolaze sa klimatskim promjenama.

Krajinović kaže da su odstupanja prosječnih godišnjih temperatura zraka u Bosni i Hercegovini od 50-ih godina prošlog stoljeća kontinuirano pozitivna, a u posljednjih 20 godina to odstupanje još je izraženije i kreće se od 0,7 do 1,1 stepen Celzijusov.

“Odstupanje na meteorološkoj stanici Bjelašnica, koja se nalazi na vrhu istoimene planine na 2.067 metara nadmorske visine, što je čini idealnom za analizu kada su u pitanju promjene u klimatskom sistemu, iznose oko jedan stepen Celzijusov. Ovaj podatak ukazuje da temperatura raste i mimo urbanih centara, odnosno predjela sa toplotnim efektom gradske sredine”, navodi sarajevski meteorolog.

Ističe da se najznačajnija promjena uočava kod broja hladnih i toplih dana. U centralnim planinskim područjima broj hladnih dana smanjen je za četiri dana na 10 godina, dok je na jugu zemlje smanjenje nešto manje i kreće se dva dana na 10 godina.

Krajinović podsjeća da treći Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama Bosne i Hercegovine iz 2017. godine pokazuje da će do kraja 21. stoljeća temperatura zraka kontinuirano rasti. Objašnjava da prema jednom od tri razmatrana scenarija (RCP8.5), a koji je najvjerovatniji, temperatura će do 2040. godine porasti za 1,6 do dva stepena, da bi u periodu između 2071. i 2100. godine ovaj obim mogao iznositi od 5,4 do 5,6 stepeni.

„Posmatramo li promjene na sezonskom nivou, jasno se vidi da se poremetio normalan raspored padavina što osjetimo u učestalim pojavama suša, ali i poplava. Ono što se drastično promijenilo jeste da se broj dana sa padavinama smanjuje, ali isto tako broj dana sa intenzivnim padavinama je veći, pa su i rizici od bujičnih poplava i suša drastično porasli”, ističe Krajinović.

Dodaje da će se prema scenariju RCP8.5 problemi vezani za padavine u budućnosti povećati, te da se mogu očekivati drastične promjene u padavinskom režimu posebno tokom ljeta i manje padavine čak za 40 posto.

“Ovo što je trenutno ekstremno postaće uobičajeno do kraja 21. stoljeća. Kao posljedica gore navedenog, Bosni i Hercegovini prijete sve veći rizici u vidu češćih i dužih sušnih perioda, ali i povećanog broja poplava. Svjedoci smo da od 2000. godine do 2021. godine svaka ima neki ekstrem koji se negativno odrazio na naše društvo, a scenariji ukazuju da se ovaj trend nastavlja i ubrzava”, upozorava Krajinović.

On najavljuje i sve manje snijega u toku zime.

 KLIMATSKE PROMJENE U PROŠLOSTI

U prošlosti se klima Zemlje često mijenjala, a uzroci tih promjena nisu još sasvim razjašnjeni. Najpoznatiji primjer globalnih klimatskih promjena su ledena doba.

Posljednje ledeno doba bilo je u periodu pleistocena, trajalo je hiljadama godina, a završilo je prije oko 13.000 godina. Za vrijeme tog ledenog doba, oko 30% zemljine površine bilo je prekriveno ledom .

Poznata su i kraća razdoblja klimatskih promjena, koja su trajala samo nekoliko vijekova ili kraće. Iz istorijskih zapisa, na primjer, znamo da je u antičko doba klima u Evropi bila hladnija nego danas. Rimske legije su zimi prelazile zaleđenu rijeku Rajnu na svojim pohodima protiv Germana, a u savremeno doba Rajna se ne zaleđuje.

Poznato je i globalno zahlađenje koje je počelo sredinom 16. vijeka – tzv. “Malo ledeno doba”. Tako su obale Islanda, između 1650. i 1850. godine, svake godine bile nekoliko mjeseci potpuno okovane ledom, što je otežavalo ribolov tamošnjem stanovništvu .

Od kada je “Malo ledeno doba” završilo, u 18. vijeku, temperatura na Zemlji neprestano raste, i upravo taj trend porasta temperature postao je poznat kao “globalno zatopljenje”. S obzirom na promjene klime u prošlosti, jako malo naučnika smatra da je globalno zatopljenje samo još jedan prirodni ciklus klimatskih promjena, kakvih je u prošlosti bilo mnogo, a da je utiecaj ljudskog djelovanja na tu promjenu vrlo mali ili uopće nikakav.

Iako nije sporno da je u prošlosti mnogo puta došlo do globalnih klimatskih promjena, sadašnje globalno zatopljenje događa se mnogo brže nego bilo koja poznata globalna promjena klime u bližoj ili daljoj prošlosti. Ta brza promjena je jedan od glavnih razloga što postoji čvrst konsenzus da je sadašnje globalno zatopljenje primarno antropogeno. (Najportal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending