Pratite nas

Razglednice

Djelo prirode ili je začarala majka Šipton: U OVOJ PEĆINI VODA SVE PRETVARA U KAMEN!

Published

on

Ako vas put ikada nanese u Englesku (kada sve ovo sa koronom prođe), topla je preporuka da pojsetite jednu od njihovih najstarijih turističkih atrakcija, koja će vas, vjerujemo, ostaviti potpuno bez teksta.

Ukoliko ste ljubitelji strašnih priča, Knersborou u sjevernom Jorkširu, krije legendu od koje će vam se slediti krv u žilama. Simpatičan engleski gradić je na prvi pogled mirno, porodično mjesto, okupano suncem i ušuškano na rijeci Nid, preko koje saobraćaju vozovi.Obzirom da je tlo na kome se grad nalazi puno minerala, Knersborou se smatra i banjom.

Jedan od ponosa grada je i razrušeni zamak po kome je grad i dobio ime, a koji je, kako se navodi na Wikipediji, otvoren za javnost i naplaćuje se ulaz. Unutrašnja strana zamka pretvorena je u prostor za razonodu, sa kuglanom i binom za različite nastupe tokom ljeta. Domaćini su brojnih događaja, poput FEVA festivala (Festival vizuelnih umjetnosti i zabave). Sam dvorac je u vlasništvu monarha kao dio posjeda vojvodstva Lankaster, ali njom upravlja Vijeće okruga Harogejt.

Ali, ono što je turistima još zanimljivije je pećina Šipton, koja se nalazi na ivici grada, u kojoj se nalazi “padajući” bunar, gdje voda pretvara u kamen sve što dotakne. Naime, pećina je povezana sa legendarnom proročicom – majkom Šipton (oko 1488. – 1561.), rođenom kao Ursula Sautej i navodno suprugom Tobija Šiptona.

Prema legendi, majka Šipton rođena je u upravo u ovoj pećini tokom jedne snažne oluje. Njena majka imala je samo 15 godina kada ju je rodila, a iako su je mučili da prizna ko je otac, ona to nikad nije otkrila. Bez podrške porodice i prijatelja, nekoliko godina gajila je Ursulu sama u pećini.

Za Ursulu se tvrdilo da je izgledala čudno, poput vještice, i da su je zanimale knjige i natprirodne stvari, navode na sajtu mothershipton.co.uk. Većinu vremena je provodila u pećini u kojoj je rođena i obližnjoj šumi, gdje je sakupljala travke, te kasnije od njih pravila magične napitke.

Živjela je čak 73 godine i bila je nadaleko poznata proročica, sve dok pred njene noge nije želio da dođe i kralj lično, te je poslao svog najbližeg kardinala da prvi čuje proročanstvo. Ipak, ono što mu je rekla majka Šipton, ni malo mu se nije dopalo, te je naložio da je kao vješticu, spale na lomači.

Ipak, to se nije dogodilo, ali je uspio da izdejstvuje da je nikad ne pokopaju kako nalaže crkva, te se izgubilo gdje se njen grob zapravo nalazi.
Od tog dana, navodno, voda koja teče kroz pećinu i bunar, pretvara u kamen sve što dodirne.

Ova pećina turistička je atrakcija još od 1630. godine. Naučnici su utvrdili da voda sadrži neuobičajeno visok procenat minerala, pa stvara čvrstu mineralnu ljusku oko stvari sa kojima dođe u dodir, baš kao što stalaktiti nastaju u pećinama.

Sam proces skamenjivanja traje između tri i pet mjeseci, a sve što ostavite pod kapljice vode, postaće kamen kada se vratite. Ljudi su ostavljali najrazličitije stvari, od plišanih medvjedića do bicikala i sve je postalo statua.

Na vama je u šta želite da vjerujete. Da li je vodu začarala majka Šipton ili je djelo prirode, prosudite sami. Jedno je sigurno, legenda još uvijek živi, a barem fotografijama možete zaviriti na ovo magično mjesto. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending