Decembar tuge: Mjesec u kojem su nas zauvijek napustile legende muzike koje su obilježile generacije
I u mjesecu decembru napuštali su ovaj svijet naše popularne ličnosti iz svijeta muzike. Milione fanova emotivno je pogodila smrt Džeja Ramadanovskog. Publika se naprosto povezala sa njegovim prekrasnim baladama, životnog sadržaja.
Džej preminuo u 55. godini
Ništa manjim intenzitetom tugu nije uzrokovao oproštaj od hitmejkera Buce Jovanovića. Vjerni poklonici i poznavaoci znali su kolika muzička veličina folka napušta tog dana ovaj svijet. Među predstavnicima muzike taj raskid poveznice od velikog tvorca, bio je bolno težak.
Nenadana smrt 3. decembra 2021. hrvatske dens zvijezde Davorke Rućević Kasandre, bilo je strašno saznanje i publici, kolegama i svima koji su znali za ovu atraktivnu i sjajnu osobu i umjetnicu. Ruždiju Metanovića tog 14. decembra na vječni počninak ispratio je veliki broj ljudi koji su poštovali lik i učinak za bh. muziku kao i muziku bivše države.
Njegov doprinos pop-rock muzičkoj scena i njenim predstavnicima je neprocjenjiv.
Šestog decembra 2020. godine zauvijek nas je napustio Džej Ramadanovski, u 55. godini života. Otišao je tiho, ali je iza sebe ostavio glas, emociju i priču koju je nemoguće zaboraviti.
Džej je bio čovjek neiscrpne topline i zarazne vedrine. Gdje god bi se pojavio, donosio je osmijeh, šalu i onu rijetku, iskrenu energiju koja ljude odmah razoruža. Iako je djelovao kao neko ko je rođen pod sretnom zvijezdom, njegov život bio je sve samo ne lak.
Odrastao u siromaštvu
Odrastao je u siromaštvu, kao dijete rastavljenih roditelja, zanemaren, prepušten baki, a potom i domu za nezbrinutu djecu. U mladosti se snalazio kako je znao i umio, često na ivici zakona, ne iz zla, već iz gole potrebe da preživi.
Spas je pronašao u muzici. Pjevanje i ples postali su njegov izlaz, a njegov jedinstveni scenski nastup brzo je osvojio publiku. Pravi preokret dogodio se krajem osamdesetih, kada započinje saradnju s Marinom Tucaković i Aleksandrom Radulovićem Futom. Album „Zar ja da ti brišem suze“ iz 1988. godine označio je početak njegove velike karijere. Prvi veliki koncert, 1991. na Tašmajdanu, ostao mu je u posebnom sjećanju, naročito trenutak kada mu je majka prišla na sceni s buketom cvijeća.
Nizali su se hitovi koji su postali dio kolektivne emocije: „Zato“, „Gde ću sad, moja ružo“, „Ugasila si me“, „Rađaj sinove“, „Imati pa nemati“, „Nedelja“… Džej je sve radio srcem, bez glume i skrivanja. Otvoreno je govorio o svojim slabostima, porocima i padovima, jer kod njega ništa nije bilo lažno.
Nakon operacije srca 2017. godine činilo se da se oporavio, ali je zdravlje iznenada popustilo. Njegov oproštaj, 11. decembra, bio je jednako emotivan kao i njegove pjesme. Uz zvuke „Nedelje“ i suze porodice, prijatelja i kolega, legenda je ispraćena u Aleji zaslužnih građana – onako kako je i živio: iskreno, snažno i iz srca.
Ruždija dio pop-rock bh. scene
Ruždija Metanović bio je jedan od onih rijetkih ljudi koji su muziku živjeli, a ne koristili. Teško ga je nazvati menadžerom, jer on to nikada nije bio u klasičnom smislu. Nije jurio zvijezde, niti je u mladim talentima tražio brzu korist. Bio je stvarni producent, mentor i oslonac – čovjek koji je gradio ljude i scenu iz ljubavi prema rokenrolu i muzici.
Rođen je 1953. godine u Nikšiću, a Sarajevo je postalo njegov grad. Iako je završio Fakultet političkih nauka i imao ozbiljan fudbalski talenat, svjesno je sve to ostavio zbog muzike. Dom mladih i Skenderija bili su njegova druga kuća, a kao urednik programa davao je prostor mladim bendovima i pjevačima u vrijeme kada je Sarajevo bilo muzički centar Jugoslavije.
Pružao je šansu svima – od domaćih autora do izvođača iz cijele zemlje. Bio je jaranski, pošten i nenametljiv, ali utjecajan. I u ratu je ostao aktivan, organizujući humanitarne koncerte, a nakon povratka iz inostranstva nastavio je stvarati velike projekte i koncerte.
Posebnu vezu imao je s Tifom, s kojim je odradio više od 300 nastupa. Ruždija je bio čovjek koji je gradio tuđe uspjehe, često zaboravljajući sebe. Na kraju ga je bolest zaustavila prerano, ali je iza sebe ostavio neizbrisiv trag u historiji sarajevske muzičke scene.
Budimir Buca Jovanović bio je jedan od najupečatljivijih stvaralaca narodne muzike – autor, harmonikaš, kompozitor, aranžer i pjevač čiji je stil bio prepoznatljiv i neponovljiv. Njegova muzika nosila je snažan meraklijski pečat, raskošne aranžmane i gotovo simfonijski zvuk, što je u narodnoj muzici bilo rijetkost.
Buca je ostavio djela
Rođen je 1931. godine u selu Guneta kod Barajeva. Ljubav prema harmonici naslijedio je od oca. A vrlo rano je počeo svirati po kafanama, vašarima i svadbama. Već početkom pedesetih snima za Radio Beograd. Kasnije osniva vlastiti ansambl i gradi autorski stil koji je “ličio” samo na njega.
Sarađivao je s najvećim imenima narodne muzike. Od Šabana i Safeta Isovića do Silvane, Cuneta i mnogih drugih – i mnogima otvorio vrata estrade. Iza njega su ostali bezvremenski hitovi koji se i danas slušaju.
Preminuo je 22. decembra 1987. godine, ali je iza sebe ostavio djela koja su postala vječni dio muzičke baštine.
Piše: Jasna Durić
Preporučujemo:
Sa 22 godine među legendama: Kako je Bosanac osvojio porodicu Šabana Šaulića
Udaje se Čolina kćerka? Una zaljubljena do ušiju, zet primljen u porodicu a evo šta kaže budući deda
Neobjavljena Halidova ‘Bembaša’ ugledala svjetlo dana: Stihovi iz 1999. rasplakali cijeli Balkan
ON JE MOJ Jelena Karleuša ‘bacila oko’ na Kenana Hadžića: Mladi Bosanac ipak nije završio u njenom ‘zagrljaju’
