Priča o porodici Fjugejt, takozvanim “plavim ljudima iz Kentakija” je jedna od onih u koje je teško povjerovati. Elizabet i Martin Fjugejt koji su živjeli u gradu Hazard u Kentakiju, u ranom 19. vijeku, su oboje bili nosioci recesivnog gena koji izaziva methemoglobinemiju, oboljenje zbog kojeg koža dobija plavičastu nijansu. Četvoro od njihovo sedmoro djece imalo je ovakvu promjenu pigmentacije kože.
Iako su zbog toga izgledali bolesno, ovaj gen nije uticao na njihova tijela na bilo koji drugi način, osim što im je koža bila plave boje. Gen se prenosio među lokalnim stanovnivništvom kroz međusobne brakove, što je dovelo do velike koncentracije slučajeva na području Hazarda.
U 20. vijeku pročulo se za ovaj slučaj i mnogi medicinski radnici su počeli da ga istražuju. Najpoznatiji su hematolog Medison Kevajn i medicinska sestra Rut Pendergras, koji su dali veliki doprinos razumijevanju methemoglobinemije, a Kevajn je čak otkrio kako se bolest liječi. U radu koji je objavio 1964. godine opisao je kako ubrizgavanjem metiltionin hlorida u krv, plava nijansa kože nestaje.
Oboje su takođe doprinijeli sastavljanju porodičnog stabla svih koji su imali ovu bolest. Prema njihovom istraživanju, posljednja osoba sa aktivnim genom za methemoglobinemiju je Benžamin Stejsi, rođen 1975. godine. Zahvaljujući liječenju, simptomi bolesti su nestajali kako je Bendžamin odrastao, što je stavilo tačku na jednu od najčudnijih medicinskih slučajeva u američkoj istoriji. (Naj portal)
