Zanimljivosti

Da bi bio njen dečko prvo moraš da popuniš obrazac: VERA TRAŽI DEČKA, USLOV JE I DA VOLI „CRTIĆE“.

Published

1 godina

03/09/2023

Djevojka koja trenutno nema partnera, Vera Dijkmans je iz Londona, ima 26 godina i poseban obrazac za svoje udvarače. Da bi pronašla srodnu dušu odlučila je da sastavi obrazac za koji je već sada zainteresovano hiljade kandidata.

Obrazac se sastoji od pitanja koja se tiču prethodnih ljubavnih veza i trenutnog posla. Baš zbog toga što je izuzetno atraktivna, ljudi se čude odakle ona na aplikaciji za upoznavanje partnera:

„Neki ljudi misle da je čudno što koristim aplikaciju da upoznam partnera, ali uopšteno imala sam mnogo pozitivnih reakcija na momke koje sam tu upoznala – rekla je devojka za NudePR.com i dodaje:

„Teško je izlaziti u 2023. godini, pa želim odmah znati ko je dobar kandidat i hoćemo li dobro pristajati jedno drugom. Moji inboks je stvarno prepun poruka, pa je teško da ih sve prebrojim, ali imala sam negdje oko 3.000 zahtjeva za 24 sata.

Inače, Vera objavljuje i svoje provokativnije fotografije na Onli fans stranici i tvrdi da zarađuje oko 360.000 dolara mjesečno na taj način – prvo traži osnovne informacije, uključujući ime udvarača, starost i mjesto gdje živi. Manekenka takođe ispituje kandidatov horoskopski znak i koliko je bivših djevojaka imao, prije nego što nastavi s nizom pitanja “da ili ne”.

Vera se raspituje da li ima posao sa punim radnim vremenom, ispravan auto i ima li trenutne “pozive za vezu”. Takođe, tu su i druga pitanja poput da li muškarac voli da gleda crtani, a ističe da nije spremna na kompromis sa muškarcem iako želi vezu.

„Spremna sam da se smirim i budem ozbiljna. Ali on mora da bude duhovit, da ima dobar muzički ukus i vlastiti prihod. Takođe, mora biti lojalan i neko ko gleda crtane filmove – rekla je ona.

Ona je otkrila kako zamišlja svoj dejt sa muškarcem iz snova.

„Došla bih dotjerana, želim ostaviti utisak na osobu s kojom pokušavam da budem u vezi i očekivala bih isto za uzvrat. Osudila bih ga ako se on ne sredi za mene, jer ja to radim za njega. Međutim, radije bih da platim za sebe, da to ne izgleda kao neka čudna igra moći. Plaćanje za sebe takođe znači da nikome ništa ne dugujete – objašnjava ona iskreno. (Naj portal)

Tagovi:brak crtani istaknuto partner

Sljedeća vijest

Vic: KUPI MI OGRLICU

Predhodna vijest

Umjesto saksija okačila kofice naopako: KOMŠIJE JULIJU „ŠPIJUNIRALE“ DA VIDE ŠTA TO ONA RADI

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.