Velika plava rupa predstavlja najveći ponor u okeanu širok 300 metara, a dubok oko 125 metara, a ova podvodna rupa nalazi se na oko 100 km od glavne obale Belizea. Ova misteriozna rupa je pod zaštitom Uneska zbog svog naučnog i istirijskog značaja

Velika plava rupa istraživačima je pomogla u razumijevanju nestanka civilizacije Maja, a nova otkrića ukazuju na neobjašnjive nalaze. Ovo mjesto otkrio je Žak Kusto 1971. godine, koji je zabilježio njenu pravu dubinu, proglasviši je jednim od pet najboljih mjesta za ronjenje u cijelom svijetu.

Uprkos tome što je postala hit medu ljubiteljima ronjenja, ovaj greben je i dalje neistražen.

Velika plava rupa udaljena je oko 100 km od Belize grada u Srednjoj Americi, male tropske države na obali Karipskog mora. Graniči se sa Meksikom na sjeveru i Gvatemalom na zapadu i jugu. Jedina je zemlja u Srednjoj Americi gdje je zvanični jezik engleski.

Svake godine, ronilački entuzijasti i profesionalci posjećuju ovaj greben, kako bi istražili njegovo kristalno čisto vodeno okruženje, kao i različite vrste tropskih riba i morskog života koji su tu nastanjeni.

Brojna istraživanja navela su naučnike da počnu sa istraživanjem povezanosti između rupe i nestanka civilizacije Maja, indijanskog naroda domorodačke Amerike. Proučavajući naslage rupe i elemente u tragovima zaključuju kako su velike suše potpuno uništile civilizaciju.

U decembru prije dvije godine ekipa istraživača među kojima je bio i njegov unuk Fabien Kusto, te vlasnik Virgina, milijarder Ričard Branson krenuli su u ekspediciju sa ciljem da otkriju šta se nalazi na dnu.

Sonar je skenirao cijelu rupu kako bi se napravila prva 3D karta unutrašnjosti, a rezultat je fantastičan jer se po prvi put mogu vidjeti mineralne formacije i ostali detalji koje sadrži. Neki od njih još nisu identifikovani, te se još uvijek istražuju, a ono što je okupiralo istraživače jest sloj crnila u kojem nema kiseonika niti ikakvog života.

Pretpostavlja se da je Plava rupa nekada bila pećina, dok je tu i dalje bilo kopno. (Naj portal)