Zanimljivosti

Bračna trgovina: AKO USISAŠ STAN, DAĆU TI “MALU”

Published

12 mjeseci

01/10/2023

Iako se kućni poslovi danas više ne dijele na muške i ženske, barem tako ne bi trebalo da bude, činjenica je da se više žene posvećuju čišćenju, nabavci, brizi o djeci i organizaciji zajedničkog vremena. Međutim, neke žene tvrde da su našle rješenje i za to, te da su istovremeno popravile svoj brak i intimni život.

Američka influenserka Bri Diez postavila je video na društvenoj mreži Instagram i u njemu otkrila da njen suprug Bobi ne može da ima intimne odnose sa njom, ukoliko ne obavi dio kućnih poslova. Dok je njena ideja s jedne strane izaivala kritike zbog, kako je rečeno, “nefeminističkog pristupa”, jedna studija otkrila je da parovi koji dijele kućne obaveze zaista imaju bolji ljubavni život.

Istraživači sa Univerziteta Kornel (SAD) otkrili su da muškarci koji tvrde da rade više od trećine kućnih poslova imaju mnogo više intimnih odnosa od parova u kojima žena obavlja 65 odsto ili više poslova.

U idealnom svijetu, podela bi bila na jednake delove.

Stručnjak za intimne odnose Kit Tejlor kaže da ako partnera povremeno treba da natjerate da uzme usisivač, tada je ideja trampe kućnog posla za intimne odnose daleko zabavnija. I to je mnogo manje štetno za vezu ili brak od burne svađe, objašnava ona.

Ali nisu samo žene te koje partneru svašta obećavaju, ukoliko zasuče rukave po kući. Jedan par ispričao je svoje iskustvo, kada je muškarac svoju suprugu motivisao da obavlja više kućnih poslova, kako bi bili više intimni.

Jedna od žena koja je primijenila ovu tehniku je i kozmetičkarka Nikol Denit koja sa svojim partnerom Metjuom Tarnerom (36) živi u Londonu, a sa njima i njihovo četvoro djece iz prethodnih veza. Kako je ispričala, život sa velikim brojem obaveza nije nimalo lako organizovati.

“Uvijek sam ja obavljala većinu poslova – bila je iskrena Nikol.

“Trebalo je da ponudi pomoć, ali trebalo je i ja više da tražim. Ogorčenost je rasla i ja sam bila sve više iscrpljena. Ali jedne noći, kada je on htio da budemo intimni, a ja iz bijesa odbila, rekla sam mu ne dok se ne angažuje više oko kućnih poslova da ne dam “malu” ni da pomiriše.
.
Međutim, Metju tada nije mislio da je Nikol ozbiljna, ali ona nije odustajala i predala mu je spisak poslova koje bi trebalo da obavi.

“Znala sam da ću uspjeti, toliko je uporan da ne može da odoli ideji da sada “osvaja” zabavu u spavaćoj sobi. Odlučili smo da onaj koji uradi najviše kućnih poslova može da odabere izlazak, ide gdje hoće i radi šta želi. Jednom mjesečno se takmičimo i za noćenje u hotelu. Osoba koja bira hotel znači da je obavila najviše poslova – objasnila je Nikol.

Osim nagrade, Nikol je rekla da je kuća od tada jako uredna i da zbog toga ima osjećaj da kontroliše svoju vezu, ali i da nije umorna i iscrpljena.
Metju kaže da je ova vrsta trampe riješila sve svađe i njihovom braku dala dozu zabave.

“Takođe sam shvatio koliko Nikol naporno radi. Muškarci bi stvarno trebalo da rade više po kući. Znam da će mnogi reći da ne bi trebalo da dobijamo nagradu za to, ali sada oboje uživamo i svjesniji smo stvari koje ono drugo opterećuju, što je zlata vrijedno – zaključio je on. (Naj portal)

Tagovi:brak intima istaknuto trgovina

Sljedeća vijest

Mladić iz Beograda traži djevojku iz Pule: POGLEDAJTE, GDJE JOJ JE OSTAVIO PORUKU

Predhodna vijest

Policija nije mogla vjerovati ko to tako brzo vozi: ŠTA MISLITE KO SE NALAZIO ZA VOLANOM „ŠKODE“?

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.