Zanimljiv prirodni fenomen u vidu kraških vrtača, koje su gusto načičkane jedna uz drugu, prisutan je na širem području Bravskog polja, u blizini istoimenog sela udaljenog nekoliko kilometara od Bosanskog Petrovca, te i dan-danas privlači pažnju prolaznika i posjetilaca, iako nije dio turističke ponude.

Prizor prirodnih udubljenja koja podsjećaju na pčelinje saće prostire se koliko ljudsko oko doseže, svjedoči o čarobnoj ruci prirode i svakog posjetioca ostavlja bez daha. Prema riječima geologa, vrtače ili ponikve su ljevkasta, okrugla ili duguljasta udubljenja nastala otapanjem vapnenca i dolomita u tektonski rezlomljenim područjima.

Radi se o jednom od morfoloških oblika čiji promjer može biti od nekoliko do preko stotinu metara, a njihova dubina često doseže i do desetak metara.

S obzirom na tektonske procese, ova prirodna udubljenja se najčešće nalaze u grupama i često se za njih upotrebljava termin “boginjavi krš”.
Inače, Bravsko polje je samo dio mnogo veće površine koja se prostire na preko 200 kvadratnih kilometara i omeđena je planinama Grmečom, Srneticom, Klekovačom i Osječenicom, te se naziva Petrovačko polje.

U Turističkoj zajednici Unsko-sanskog kantona kažu kako ovo mjesto još nije našlo odgovarajuće mjesto u turističkoj ponudi ovih prostora, iako po svemu to zaslužuje.

“Kraške vrtače svakako jesu turistička atrakcija, ali da bi postale dio ponude, potrebno je da se izvrši njihova valorizacija i promocija, te potom uradi neophodna infrastruktura i signalizacija. Također, potrebno je preduzeti zakonske mjere da se ovaj prostor zaštiti kako bi uistinu postao dio ponude Bosanskog Petrovca i Unsko-sanskog kantona”, kažu u pomenutoj turističkoj zajednici.

Prema riječima Asmira Piralića, koji je po zanimanju turistički vodič, do sada je bilo sporadičnog interesovanja turista za ovaj fenomen.

“Ovakve prirodne ljepote treba što više isticati, ali tu mora postojati adekvatna turistička strategija koja će uključiti širu lokalnu zajednicu i stanovništvo, kako bi se kompletirala turistička ponuda”, kazao je Piralić za “Nezavisne”.

S obzirom na kraški sastav cijelog ovog područja, vrtače nisu jedina morfološka pojava, tako da je podzemni reljef zastupljen brojnim špiljama i pećinama. Samo na području Bosanskog Petrovca registrovano je 17 većih pećina, od čega je istraženo samo njih šest.

Posljednja takva je Riponjina pećina, koja je prije dvije godine sasvim slučajno otkrivena, a speleolozi koji su je posjetili smatraju da je jedna od najstarijih u Evropi.(Naj portal)