Razglednice

Biseri s juga Bosne: ČVRSTA I LIJEPA ČVRSNICA

Published

3 godine

29/01/2022

Čvrsnica je jedna od najljepših planina u BiH smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine, a njeni surovi kameniti obronci ponosno se izdižu i stražare nad Drežnicom, Divom Grabovicom, Blidinjem i Dugim poljem.

Njene visoke litice obrasle su borovim i grabovim šumama te gustom klekom i munikom, a njeni vrhovi, udoline i grebeni čine je destinacijom koju rado pohode i posjećuju brojni planinari i planinarske ekspedicije.

Najviši vrh Hercegovine U Bosni i Hercegovini jedinstvena je i po tome što ima najveći broj planinskih vrhova viših od 2.000 metara, a najviši od njih je Pločno, čija visina iznosi 2.228 metara. Na njega se može popeti koristeći više planinarskih staza, a treba reći kako je cijela planina premrežena takvim stazama koje su veoma dobro markirane.

Najbolje održavana kreće s lokaliteta Masna luka, iz planinskog podnožja, te vijuga kroz guste borove šume u nižim predjelima, da bi potom krajolik drastično pretvorio u kamenjar kojim šibaju i gospodare snažni vjetrovi. Ovaj surovi teren oskudan je biljnim svijetom, a na njemu uspijevaju jedino kleka i munika, patuljaste četinarske kulture, koje je priroda milijunima godina oblikovala i opremala za život u oskudnim uvjetima.

Ono što je posebna atrakcija za planinare i posjetioce koji se kreću ovom stranom planine je prekrasan pogled na Dugo polje i Blidinjsko jezero, prostor koji je prije više decenija proglašen spomenikom prirode.

Ništa manje atraktivan nije ni pogled s vrha Pločno jer se, dokle god ljudsko oko doseže, prostiru i vežu jedan za drugog lanci Prenja, Čabulje, Raduše, Vrana, Veleža, Visočice, Biokova i drugih planina, a kada je vedro i sunčano vrijeme, pogled jasno dopire do poluotoka Pelješca i obrisa Jadranskog mora. Osim vrha Pločno, postoji još pet vrhova viših od 2.000 metara, i to su Draga kosa (2.217 m), Jelinak (2.170 m), Kapci (2.156 m), Ploča (2.040 m) i Veliki Vilinac (2.113 m).

Mnogi će reći kako je ovaj posljednji vrh ujedno i najljepši, a u njegovom podnožju nalazi se i istoimeni planinarski dom te Hajdučka vrata, nadaleko poznat i čuven geomorfološki fenomen po kojem je Čvrsnica nadaleko poznata. Radi se o kamenom prstenu koji je 1985. godine proglašen nacionalnim dobrom kojeg su priroda i klimatski uslovi hiljadama godina strpljivo stvarali.

Ovaj prirodni fenomen se nalazi na planinskoj litici koja gospodari veličanstvenim kanjonom Dive Grabovice, desne pritoke rijeke Neretve, čije izvore napajaju vode koje prikupljaju planinski visovi i doline Čvrsnice. Mnogi ga nazivaju i Mijatovim prolazom, po čuvenom hercegovačkom hajduku koji se sa svojom družinom opirao osmanskoj vlasti, te se krio u nepristupačnim njedrima Čvrsnice i okolnih planina.

Legenda kaže kako su hrabri momci upravo na ovome mjestu polagali hajdučku zakletvu te je zatim vršena njihova inicijacija u hajdučke redove. Danas mnogi upozoravaju na potrebu da se ovaj prirodni fenomen dodatno zaštiti jer ga nagriza zub vremena, ali i ugrožavaju nesavjesni pojedinci koji se zbog fotografiranja ili iz drugih razloga penju na kameni prsten.

Desetak minuta hoda od Hajdučkih vrata nalazi se lednjačko jezero Crvenjak, koje je na najvišoj nadmorskoj visini u Bosni i Hercegovini od 1.970 m. Istraživanja su pokazala kako je bogato rijetkim vrstama flore i faune, kao što je triton, endemski vodozemac iz porodice daždevnjaka. Čvrsnica u sebi krije brojne tajne, a njena veličanstvena ljepota očarava bez obzira na godišnja doba.

Nakon što je posjeti, čovjek osjeća stanje blaženstva koje okrepljuje dušu i unosi iskonski mir, jer nigdje kao na planini ljudsko biće ne osjeća iskonsku povezanost s prirodom. (Naj portal)

Tagovi:biser Čvrsnica Hajdučka vrata istaknuto

Sljedeća vijest

Krater koji gori 50 godina: OVU PUSTINJU SU PROZVALI “VRATA PAKLA”

Predhodna vijest

Kukamo da nam je “oštra zima”: POGLEDAJTE KAKO ŽIVE LJUDI NA MINUS 70 ISPOD NULE (VIDEO)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

6 mjeseci

23/03/2024

NajPortal.ba

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)