Pratite nas

Zanimljivosti

Bašta puna cvijeća: ZAŠTO TREBA IMATI ZANOSNU DALIJU

Published

on

Jedan od cvjetova, koji nije zahtjevan za održavanje je i zanosna dalija, u narodu poznata i kao georgina. Dalija je Evropu stigla iz Meksika krajem 18. vijeka. Veliki je broj vrsta i sorti dalije, a razlikujemo ih po visini, obliku cvijeta i njegovoj veličini.

Najbolja pozicija na kojoj ćete saditi i držati ovaj cvijet je tamo gdje sunce nije cijeli dan. Dalija je jako zahvalna i izdržljiva biljka i potrebno ju je obilnije zalijevati jedino tokom ljeta i u periodu kada traju velike ljetne vrućine.

Dalije se mogu dobiti iz gomolja i iz sjemena. Najbolja tehnika sadnje dalija je sadnja gomolja u aprilu i maju nakon što prođe opasnost od proljetnih mrazova.
Sadi se na dubini 5-10 cm i preporučeni razmak od lukovice do lukovice je 80 do 100 cm jer dalija voli vlastiti prostor. Poželjno je prethodno pognojiti tlo organiskim gnojem ili kompostom.

Dalije je moguće dobiti i iz sjemena, ali za to je potrebno više vještine i rada. Sjeme se sije u posude početkom marta, a u tlo gdje će rasti rasađuje se u maju.

Nakon što cvijet ocvate i ugine, biljku odrežite na visinu 10 do 15 cm od zemlje. To se obično događa nakon prvog jačeg mraza, u poznu jesen. Tada je biljku potrebno izvaditi iz zemlje, okrenuti je naopako i ostaviti da se suši tri sedmice.

Kada taj period prođe, gomolj možete spremiti na hladno i mračno mjesto i pokriti ga novinama ili sitnim komadima kore i čuvati do narednog proljeća, kada ćete ih opet zasaditi. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Jedini cvijet koji cvjeta noću: MIRISNA I OPOJNA “NOĆNA FRAJLA”

Zanimljivosti

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

Published

on

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

U Gradskoj biblioteci „Mak Dizdar“ u Stocu u subotu u 18 sati bit će održana promocija knjige “Bajgorić” autorice Indire Durmić.

Guslarska poezija

Ovo izuzetno naučno-istraživačko djelo osvjetljava život i umjetnost jednog od najvažnijih guslara u bosanskohercegovačkoj tradiciji, narodnog pripovjedača (guslara) Halila Bajgorića koji je opjevao historiju Bosne i Hercegovine, Like i Slavonije (Osika).

– Ova knjiga ima izuzetnu vrijednost, jer je građa o Bajgoriću preuzeta iz Millman Parry Collection. Zbirke koja se čuva na Harvardu i koja sadrži bogate izvore o usmenoj književnosti Balkana.

Kulturno nasljeđe

Kroz transkripciju ove građe omogućavamo publici bolje razumijevanje kulturnog naslijeđa i umjetničke tradicije koju guslarska poezija predstavlja.

– Kroz istraživanje života i umjetnosti guslara Bajgorića, studija bilježi i prenosi tradiciju guslarskog stvaralaštva. Ona ima ključnu ulogu u čuvanju historije, običaja i moralnih vrijednosti zajednice. U vremenu globalizacije, ovakvi radovi podsjećaju na važnost njegovanja lokalne kulturne baštine. Studija pruža resurse za obrazovanje novih generacija o značaju guslarske tradicije.

– Ova promocija predstavlja priliku ne samo za očuvanje kulturnog naslijeđa, već i za jačanje povezanosti sa svjetskom zajednicom, kroz prizmu globalnog priznavanja umjetničke baštine Bosne i Hercegovine. Ono što ovu promociju dodatno čini posebnom je uloga Đemile Talić Gabriel kao promotorice.

Dodatna težina

– Kao zastupnica za multikulturalizam RCNs u Novom Južnom Velsu (NSW), njeno prisustvo i angažman daju dodatnu težinu ovoj promociji. Jer gospođa Talić Gabriel aktivno doprinosi dijalogu među kulturama i globalnom priznanju kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine – kaže autorica Indira Durmić.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending