Pratite nas

Razglednice

Ako imate debeo novčanik i ne strahujete od nacionalista: OSTRVO LASTOVO JE IDEALNO ZA LJETOVANJE IZ SNOVA

Published

on

Bijeg od gužvi, skrivene i puste plaže, okruženje kojim dominiraju zvukovi prirode za mnoge su odlučujući elementi kada biraju mjesto na kojem će provesti godišnji odmor. Ako razmišljate o takvim mjestima na Jadranu, naš prijedlog je ostrvo Lastovo, koje zadovoljava tražene kriterije: mnogo nedirnutog zelenila i čiste prirode, izolirane puste plaže i oaza savršenog mira i tišine, a posjetiteljima nudi mnogo više od ležanja na suncu.

O cijenama nećemo, ali ako je suditi po informacijama koje stižu sa terena – paprene su. Uz to, za stanovnike BiH i Sibije ulazak u Hrvatsku, pa makar to bio i odlazak na odmor, postoje posebni “covid uslovi”.

Ipak, ako odlučite da na granici pokažete covid test ili potvrdu o vaksinisanju, koje imaju rok trajanja I cijenu u aričnoj državi, opredlažemo da odete na Lastovo.

Zbog svoje pozicije i udaljenosti od kopnenog dijela Jadrana, a dijelom i zbog istorijskih okolnosti, Lastovo je ostrvo kojeg je zaobišao masovni turizam. Ta je činjenica omogućila očuvanje netaknute prirodne ljepote, čistog mora te kulturnih znamenitosti, spomenika i jedinstvene arhitekture.

Za razliku od mnogih drugih turističkih lokacija, Lastovo se nije prepustilo trendovima apartmanizacije nauštrb okoliša nego je zadržalo intimnu atmosferu i ekološki osviješten pristup turizmu. To je prepoznato na svjetskom nivou, pa je tako Svjetska organizacija za zaštitu prirode Lastovo proglasila područjem od posebne važnosti za očuvanje ukupne bioraznolikosti Sredozemlja. Važnu ulogu u tome imali su i žitelji Lastova koji generacijama njeguju lokalne tradicije i način življenja, što ovo ostrtvo čini još privlačnijom destinacijom za opuštanje.

Smješteni na samom jugu Hrvatske, Lastovo ima ugodnu mediteransku klimu s mnogo sunčanih dana i vrlo malo kiše tokom ljetnih mjeseci, pa teško da će vam boravak na ostrvu pokvariti loše vremenske prilike. Razvedenu obalu Lastova čini mnoštvo uvala, prekrasne hridi i otočići zbog kojih je omiljen među nautičarima. Svi koji su skloni istraživanju zabačenih plaža ovdje mogu uživati u potpunom miru i privatnosti.

U okviru lastovskog arhipelaga nalazi se Park prirode Lastovo, jedanaesti park prirode u Hrvatskoj, a čak 70 posto Parka čini more. Ponovno zbog izoliranog položaja, podmorje Parka prirode bogato je raznim vrstama riba, rakovima, spužvama i drugim biljnim i životinjskim morskim svijetom, a izdvojiti treba naselja gorgonija i crvenog koralja koja svjedoče čistoći mora i očuvanom morskom ekosistemu.

Za posjetioce koji, osim u pogledu na čisto more i pučinu, vole uživati i u posmatranju noćnog neba, Lastovo je idealna destinacija. Posljednjih godina ostrvo je sve popularnije među astronomima i astroentuzijastima jer na njemu nema svjetlosnog onečišćenja pa su pogledi na zvijezdama osuto nebo iznad Lastova zaista nezaboravan doživljaj.

Kako su prvi znakovi ljudske prisutnosti na strvu vezani uz period kamenog doba, a ostrvo su kasnije naselili Iliri pa nakon njih Rimljani da bi zatim vijekovima bio sastavni dio Dubrovačke Republike, Lastovo ima zanimljivu kulturno-istorijsku baštinu koja svjedoči o samim počecima i razvoju civilizacije na ovim prostorima. Na ostrvu se mogu razgledati iskopine starokršćanske bazilike iz 6. vijeka, a na cijelom ostrvu postoji četrdesetak crkava i kapelica od kojih je najstarija crkva sv. Luke izgrađena u 11. vijeku.

Na Lastovu je svega nekoliko naselja, od kojih je najveće istoimeno mjesto Lastovo. Jedan od zaštitnih znakova njegove srednjovjekovne istorijske arhitekture su kamene porodične kuće iz 15. i 16. vijeka, građene s primjesama renesansne arhitekture s karakterističnim dimnjacima, tzv. fumarima, koji su po svojoj građi i obliku važan dio graditeljske baštine otoka. Kada govorimo o arhitektonskim specifičnostima Lastova, valja spomenuti i „lastovske sulare“, odnosno terase kuća koji su također prepoznatljivi ukras prekrasne ostrvsle arhitekture.

Od svih užitaka koje Lastovo pruža svojim posjetiteljima ne smijemo zaboraviti gastronomiju koja je prožeta tradicijom i bazirana je na sezonskim, lokalno uzgojenim namirnicama i autohtonom kuhinjom. Ovdje posjetitelji obavezno moraju kušati lastovski specijalitet – svježe, netom ulovljene srdelice bačene na gradele, a od domaćih jela na Lastovu svakako treba probati brudet od ugora i carsku murinu na žaru. Kada dođe vrijeme za desert, na ostrvu se svakako treba zasladiti kotenjatom, delicijom poznatom i kao slatko od dunje.

Na ostrvu Lasovo njeguju i dugu maslinarsku tradiciju, a u ovim krajevima običaji su nalagali da se masline ne beru nego skupljaju s tla, a sitni plodovi davali su mnogo prvorazrednog, djevičanskog maslinovog ulja. Na Lastovu se vijekovima uzgajala i vinova loza pa će ljubitelji vrhunske kapljice uživati u bijelom vinu Rukatac, koje se na Lastovu proizvodi i toči od davnih vremena. U pogledu crnih vina, izdvaja se Plavac mali, autohtona sorta koja se savršeno nadopunjuje s morskim specijalitetima u zaokruženu cjelinu i potpuni doživljaj lokalne gastronomije, a ona je uistinu sjajna.. (Naj portalFoto: SHUTTERSTOCK)

PROČITAJTE I OVO:

Nakon 40 godina od smrti najvećeg sina “stisli petlju”. POSLUŠAJTE KAKO HRVATI U KUMROVCU PJEVAJU USTAŠKE PJESME

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending