Pratite nas

Razglednice

Drvo koje šapće: OSKORUŠA STARA BLIZU 140 GODINA JOŠ JE „ŽIVA“ U BERKOVIĆIMA

Published

on

U berkovićkom selu Strupići, podno brda Kubaša, nalazi se neobična voćna vrsta drveta Oskoruša. Stablo staro blizu 140 godina, odolijeva zubu vremena i pamti mnoge generacije koje su sakupljale njene ljekovite plodove.

Davne 1876. godine, čisteći korovom i drvećem zaraslu Adu, da bi na toj zemlji proizvodili hranu od koje je trećina odlazila tadašnjem begu Zeću, Bogdan Pejović sa svoja tri sina naišao je na čudnovatu mladicu koju je ostavio da raste.

– Moji preci su iz Crne Gore naselili se u Radimlju više Ljubinja. Čuvši zato Beg Zećo koji je ovdje živio naredio je da se dosele ovdje i dao im zemlju koju je trebalo urediti da proizvode hranu, od koje je trećina se davala Begu – priča 77-godišnji Vido Pejović i dodaje da je po njihovim pričama “oskoruša” prvi put rodila nakon 20 godina, a poslije toga svake druge godine okitila bi se svojim plodovima.

Nekada je bilo poželjno da je stablo oskoruše uspijevalo na svakom domaćinstvu, jer ljekovitost plodova, posebno sušenih, koji su se kuhali za ljekovite čajeve, za mljeveno brašno koje se dodavalo u hljeb, kompot od suhih plodova oskoruše, miješan sa drugim voćem je posebnog okusa.

– Koliko ja znam ova oskoruša je najstarija na našem području. U gradovima je ovo voće gotovo nepoznato, pa stoga mnogi misle da je oskoruša sitna mušmula ili kruška. Njeni plodovi se jedu samo kad ugnjile – kaže Vido.

Oskoruša je bila hrana i lijek, naših predaka, jer u staroj Austro-Ugarskoj državi bila je zapovijest da se mora zasadivati oskoruša, zbog gladi i zdravije prehrane djece i stanovništva. To je najdugovječnije listopadno drvo, jedna od najotpornijih vrsta na aerozagađenje, njen rod ne napada nijedan parazit, pa zato ona i ne zahtijeva nikakvu zaštitu.

O oskoruši su sačuvane i neke legende.
Kelti su vjerovali da će ovo drvo reći tajne čovjeku koji želi slušati i nazivali su je “drvetom koje šapće”.
Kad se plod oskoruše razreže na dva ista dijela, dobije se unutrašnjost u obliku pentagrama i stoga se vjerovalo da treba nositi grančicu oskoruše zbog zaštite od zlih sila. Irska legenda kaže da je prva žena na svijetu stvorena od oskoruše. (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending