Pratite nas

Zanimljivosti

VIDEO Snimak se širi internetom: Muškarac odmarao ispred kuće kada je u dvorište ušetao medvjed

Published

on

VIDEO Snimak se širi internetom: Muškarac odmarao ispred kuće kada je u dvorište ušetao medvjed

Stariji muškarac u Americi susreo se s medvjedom u vlastitom dvorištu, a njegova reakcija postala je hit na društvenim mrežama.

Oči u oči

Victoria Payne objavila snimku s nadzorne kamere postavljene na kući suprugovih roditelja.

Na snimku se jasno vidi kako stariji muškarac leži na stolici u dvorištu. U jednom trenutku na stepenicama se pojavio ogroman medvjed, koji je pogledao u čovjeka te nastavio svojim putem.

– Čovječe, došao je medvjed, oči u oči smo – viknuo je supruzi koja je u tom trenutku bila u kući.

Ona mu je uspaničeno rekla da se odmah skloni, no muškarac se se nije pomjerio već se počeo smijati.

Smirena reakcija muškarca koji se susreo s medvjedom oduševila je ljude na društvenima mrežama.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Victoria Layne (@vic_pooch)

“Reagirao je kao da mu je prišao pas”, “Ne mogu procijeniti je li ovaj muškarac nesposoban za preživljavanje ili potpuno suprotno”, “Medvjed zna ko je ovdje glavni”, neki su od komentara.

Bliski susret

Upravo ovako stručnjaci za divlje životinje savjetuju da se treba ponašati u slučaju bliskog susreta s medvjedom. The Washington Post pisao je kako se ni u kojem slučaju ne smije trčati ili raditi nagle pokrete. Jedan od razloga je taj što će medvjed onda čovjeka smatrati plijenom ili će misliti da je ugrožen pa će napasti.

Drugi razlog je taj što čovjek ne može dovoljno brzo pobjeći jer neke vrste medvjeda mogu trčati brzinom i do 50-ak kilometara na sat. Penjanje na drvo također neće biti od velike pomoći jer su medvjedi u tome izvrsni pa će se bez problema popeti za čovjekom.

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending