Pratite nas

Zanimljivosti

Kćerka Ene Begović imala je 45 dana kad joj je mama poginula: NASLIJEDILA JE NESTVARNU LJEPOTU

Published

on

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

Kćerka Ene Begović imala je 45 dana kad joj je mama poginula: NASLIJEDILA JE NESTVARNU LJEPOTU

Ena Begović, koju su mnogi nazivali najljepšom jugoslovenskom glumicom, preminula je 15. avgusta prije 24 godine. Iza sebe je ostavila kćerkicu Lanu koja je tada imala samo 45 dana.

Kćerka Ene, Lana, se ne voli često pojavljivati u javnosti te svoj privatni život čuva za sebe. No, njena ljepota nije prošla neprimjećeno

Mnogi ističu da danas 24-godišnja Lana jako liči na svoju pokojnu majku Enu.

Lana je studirala u Milanu na Sveučilištu Bocconi. Odabrala je smjer međunarodne ekonomije i menadžmenta, a nedavno se pohvalila da je dobila unaprjeđenje na poslu.

– Sretna sam što mogu podijeliti s vama da sam započela novu poslovnu poziciju kao viši asistent u tvrtki Mazars u Hrvatskoj – napisala je Lana na svojem profilu na LinkedInu.

Inače, Lana je imala samo mjesec i pol dana kada je njena majka, slavna hrvatska glumica, poginula u automobilskoj nesreći na otoku Braču 15. avgusta 2000. godine.

U automobilu u kojemu je Ena izgubila život bili su i Josip Radeljak, Enin partner i Lanin otac, Tereza Begović, Leo Radeljak i malena Lana.

Nakon što se automobil srušio u provaliju sa strmog puta, Eni Begović nije bilo spasa te su u supetarskom domu zdravlja konstatirali njenu smrt. Ali je bez obzira na to gliserom prevezena u splitsku bolnicu, gdje su doktori potvrdili da je glumica mrtva.

Malena Lana zadobila je povrede glave, a za članove njihove porodice taj dan se pretvorio u užasnu noćnu moru.

 

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending