Zanimljivosti

Poznati nutricionista Kenan Mandra savjetuje kako se hraniti u toplim ljetnim danima

Published

2 mjeseca

21/07/2024

Poznati nutricionista Kenan Mandra savjetuje kako se hraniti u toplim ljetnim danima

Tokom ljetnih mjeseci potrebno je pripaziti na prehranu, posebno kada su velike vrućine i pojačano se znojimo, čime gubimo tjelesne tečnosti i elektrolite koje je potrebno nadoknaditi.

I u narednom periodu meteorolozi najavljuju visoke temperature, tako da od velike koristi mogu biti savjeti Kenana Mandre, najpoznatijeg nutricioniste u regiji, koja je hrana idealna za ove vruće dane.

Budite prije svega umjereni

– Tokom vrućina važno je ne opterećivati organizam hranom koja sama po sebi uzrokuje dodatno zagrijavanje tijela, a to je prije svega hrana kojoj je potrebno duže vremena da se svari. Također, količine su jako bitne, pa nikada nemojte pretjerivati. Prije i nakon obroka nemojte piti vodu, a ako niste gladni, preskočite obrok iako je vrijeme za ručak. Jedan-dva obroka dnevno su sasvim dovoljna – kaže nutricionista Mandra.

Kada su u pitanju namirnice koje treba konzumirati, evo šta savjetuje:

– Paradajz, paprika, zeleno lisnato povrće, dinja i lubenica su bogati ne samo vodom nego i mineralima i vitaminima, što ih čini idealnim osvježenjem. Supe od povrća i mesa, salate začinjene maslinovim uljem i variva su također dobar izbor. Zapamtite da hranu uvijek jedete isključivo hladnu, pa makar to bila supa ili varivo – svajetuje poznati nutricionista.

Jedite lubenice i paradajz

– Iskoristite sezonu lubenice i dinje, jer one najbolje gase žeđ u vrućim ljetnim danima jer su to dobri izvori vitamina C i A, te kalija i magnezija, dva minerala koji pomažu regulirati krvni tlak. Zbog visokog sadržaja vode smanjuju apetit i djeluju osvježavajuće – dodaje Mandra.

Još jedna od namirnica koju Mandra savjetuje je paradajz.

– Gubeći tjelesne tečnosti, gubimo i kalij, a odličan izvoj kalija je upravo paradajz. Osim toga, on je poznat po visokom sadržaju likopena – snažnog antioksidansa koji štiti naše tijelo od slobodnih radikala i prijevremenog starenja. Uz likopen, koji paradajzu daje raskošnu crvenu boju, on sadržava i niz drugih nutrijenata s antioksidativnim svojstvima te vitamine C i A – pojašnjava Kenan.

Glavni obrok neka budu salate

Dodaje da su salate savršen ljetni obrok.

– Jednostavne su za spremanje, zdrave su i okrepljujuće, a s obzirom na šarenilo boja koje vladaju i kombiniranjem različitih, ali vrlo skladnih namirnica, dobit ćete ukusan i zdrav obrok primamljivog ukusa i izgleda prilagođen vama, jer nema kraja kombinacijama koje možete praviti. Povrće možete kombinirati s voćem, ali i s mesom, ribom ili sjemenkama. Npr. paradajz, paprika i malo mladog sira uz maslinovo ulje, limun i sjemenke lana je savršen obrok spreman za 5 minuta, a uživate u svježini i okusima – nastavlja Kenan.

Za one koji vole gril

On preporučuje da, ako volite gril, u poslijepodnevnim satima umjesto mesa na gril stavite tikvice, paprike i patlidžan.

– Tikvica sadrži malo kalorija, a puno nutrijenata. Odlična je namirnica za reguliranje tjelesne težine jer ispunjava želudac i daje osjećaj sitosti. Izvrstan je izvor vitamina B i C, mangana i kalija. Većina vrijednih tvari nalazi se u kori pa je nemojte guliti. Svakodnevna konzumacija hrani organizam dijetalnim vlaknima koja potiču probavu, sprječavaju zatvor i čiste crijeva od toksina – kaže na kraju Mandra.

Tagovi:Kenan Mandra Nutricionist

Sljedeća vijest

(VIDEO) Otac i sin vozili se čamcem i vidjeli morskog psa: Pogledajte psinu od šest metara

Predhodna vijest

Voditeljica HRT-a pala tokom vođenja Dnevnika: POGLEDAJTE KAKO JE TO IZGLEDALO

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.