Izdvojeno
Zanimljivo takmičenje više od 100 ekipa sa Balkana: Najbolja janjetina nije u Jablanici, nego u Moskom, o njoj je govorio i Izet Fazlinović
Bosanci i Hercegovci su poznati kao veliki ljubitelji janjetine. I pored vala poskupljenja, mnogi stanovnici naše zemlje uz janjetinu i roštilj slave bitne datume na poznatim izletištima ili u avlijama svojih bašta i imanja.
Vrhunska janjetina
Cijena sirove janjetine u BiH je između 23 i 25 KM po kilogramu, tako da janje od 15 kilograma košta skoro 350 KM. Cijena janjetine u restoranima u našoj zemlji je mnogo veća. Jablanica je poznata po restoranima sa dobrom janjetinom, a kilogram košta od 60 do 65 KM.
Ipak, gastro-turistička manifestacija “Jagnjijada 2024”, koja je održana na Vučijoj Luci u Istočnom Sarajevu, pokazala je da najbolja janjetina ipak nije u Jablanici.
Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske proglasilo je “Jagnjijadu Vučija Luka” manifestacijom od izuzetnog značaja, a na njenom 12. izdanju pobijedila je ekipa “Bijela gora”, u čijem sastavu je bio i poznati hercegovački ugostitelj Dragan Aćimović, vlasnik motela i restorana “Konak” u Moskom kod Trebinja.
Upravo je njegov ugostiteljski objekat poznat po vrhunskoj janjetini, ali i dobrom domaćem vinu i rakiji.
U “Konaku” su redovni gosti poznati sportisti, muzičari, glumci, režiseri, scenaristi…
Da se u “Konaku” pravi vrhunska janjetina potvrda je pobjeda na “Jagnjijadi Vučija Luka” u konkurenciji više od 100 ekipa iz BiH, ali i iz zemalja iz regiona.
– Pokazali smo da najbolja janjetina nije u Jablanici, kao što se priča. Recept uspjeha je dobro meso od janjadi koja su pasla travu po imenu zanovijet. Zbog ove endemske biljke meso je sočno i posebno ukusno. Naša ekipa je brojala deset članova. Nije mala stvar pobijediti u konkurenciji 107 ekipa iz BiH, Srbije, Crne Gore i cijelog regiona. Znači da je naša janjetina najbolja na Balkanu. To treba i opravdati narednih godina – kaže Dragan Aćimović.
Prema Bileći
Janjetina iz Moskog se spominje i u pojedinim filmovima i serijama, a najpoznatija je svakako “Lud, zbunjen, normalan”.
– Ma kakve Moskve, mazlume jedan. To ti je selo Mosko. Ono ti je sjeverno od Popovog Polja gore prema Bileći. Tamo ne raste ništa samo zanovijet. One su brstile samo tu zanovijet. To je meso sve mi sline idu. Par excellence za prste polizati – kaže u jednoj od epizoda Izet Fazlinović.
Izdvojeno
“Zemljo mila” – Pjesma koja slavi ljepotu i snagu domovine
Pjesma “Zemljo mila” dolazi u izvedbi talentovane vokalistkinje Merjeme Alihodžić, uz snažnu podršku hora i orkestra Osnovne škole “Umihana Čuvidina”.
Dirljiva izvedba
Melisa Salihović-Ibrahimbegović, koja dugi niz godina predaje u osnovnoj školi Umihana Čuvidina, otkrila nam je da su učenici često izvodili refren ove pjesme u kombinaciji s drugom popularnom numerom, pjesmom “Sarajevo”, izdatom prošle godine.
Ta dirljiva izvedba probudila je u Melisi ideju da “Zemljo mila” zasluži cjelovitu verziju – sa stihovima koji bi dodatno oživjeli emocije refrena.
Inspirisana ljubavlju prema muzici i domovini, Melisa je napisala i strofe, a za izvođača je izabrala Merjemu Alihodžić, djevojku s izuzetnim vokalnim sposobnostima. Oduševljena Merjeminom interpretacijom, Melisa ističe da je ova mlada pjevačica unijela duboku emociju i snažnu energiju u svaki ton pjesme.
Očuvanje nasljeđa
– “Zemljo mila” oživljava osjećaje duboke povezanosti s domovinom kroz slike sunčanih jutara, rijeka, planina i gorskih predjela. Pjesma ističe važnost očuvanja naslijeđa i povezanosti među ljudima. Dok melodijom nosi priču o ljepoti prošlosti i budućnosti. Stihovi poput “Hej zemljo mila, što si sve to skrila” evociraju zahvalnost i poziv na očuvanje svega što domovina predstavlja.
Učenici O.Š. “Umihana Čuvidina” su svesrdno podržali ovaj projekat, unoseći mladalačku radost i entuzijazam. Također, Melisa izražava ogromnu zahvalnost Hayat produkciji, koja je prepoznala vrijednost ove pjesme i pružila joj platformu da dotakne srca širom zemlje.
Ovo je već treća autorska pjesma koju Melisa objavljuje u saradnji s Hayat produkcijom, što dodatno svjedoči o njenom uspjehu i upornosti.
Vizuelni identitet
Za muziku i tekst zaslužna je Melisa Salihović-Ibrahimbegović. Dok je aranžman, miks i mastering djelo cijenjenog producenta Dine Mangafića. Pjesma je snimana u studiju “Maximum Music” u Sarajevu, a emotivni vizualni identitet pružio je režiser Anis Mujanović uz montažu Mirsada Kričše.
Izdavač ovog patriotskog projekta je Hayat Production, koji kontinuirano podržava domaće umjetnike i projekte.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti1 mjesec
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti5 mjeseci
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON