Svaki dio drijena je jestiv i dobar za zdravlje. Bilo da je riječ o plodu, listu, kori, cvijetu, svježim ili osušenim košticama. U Italiji i Francsukoj plod drijena se koristi za proizvodnju vina i želea, a nezreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi poput maslina.

Drijen je vrlo djelotvoran u ublažavanju upale grla, malokrvnosti, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, a pomaže i u zaceljivanju rana.

U značajnim količinama dijelovi drijena sadrže tanin, pektin i brojne organske kiseline, kao i mnoštvo vitamina, a na prvom mjestu vitamin C, kog ima više nego narandža u istoj količini.

Ruski naučnici su ustanovili da kora stabla i listovi drijena djeluju protiv mikroba. Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki mogu se koristiti za regeneraciju kože i sluzokože.

Redovno konzumiranje drjenjina poboljšava rad bubrega i jetre, a normalan rad jetre važan je za eliminisanje toksina iz organizma. Normalan rad bubrega je takođe važan za izbacivanje toksina putem urina.

Drjenjina, plod drijena, obiluje mineralima kao što su cink, kalijum, bakar, magnezijum, natrijum i željezo. Svi ovi minerali veoma su bitni za jačanje imuniteta, te bi zbog toga trebalo da jedete ove plodove kada je sezona prehlada.

S obzirom na to da pomažu boljem radu bubrega, drjenjine sprječavaju zadržavanje vode u organizmu, a samim tim i doprinose smanjenju visokog krvnog pritiska. (Naj portal)