Pratite nas

Zanimljivosti

Znate li koje selo ima najkraći naziv na svijetu: U NJEMU ŽIVI SAMO STOTINJAK LJUDI

Published

on

Selo koje ima najkraći naziv: Foto: Shutterstock

Znate li koje je selo ima najkraći naziv na svijetu? Riječ je o selu Å, koje se nalazi u Norveškoj.

Smješteno je u okrugu Nordland. Do 1990-ih je bilo isključivo ribarsko selo, ali je turizam u međuvremenu postao glavna djelatnost.

Sagrađena su dva muzeja koja su postala turistička atrakcija – Lofoten Stockfish Museum posvećen proizvodnji ribe i Norsk Fiskeværsmuseum u kojem ćete pronaći sve detalje o lokalnoj baštini.

Ovo selo, koje ima najkraći naziv, prvobitno je bilo farma. Prvi put se spominje 1567. godine kao “Aa”. To se koristilo sve do 1917. godine, kada je izvršena reforma norveškog jezika pa se od tada zove Å, što znači rijeka.

U njemu živi otprilike 100 ljudi. Prepoznatljivo je i po brojnim galebovima. Mnogi turisti odluče ukrasti tablu s nazivom sela kao “uspomenu” pa mještani gotovo svakodnevno moraju postavljati nove table.

Ovdje se nalazi najstarija evropska tvornica ribljeg ulja, koja je s počela s radom davne 1850. godine. Stare ribarske kućice selu daju poseban šarm. Klima je blaga zbog Golfske struje.

Zanimljivosti

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

Published

on

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

U Gradskoj biblioteci „Mak Dizdar“ u Stocu u subotu u 18 sati bit će održana promocija knjige “Bajgorić” autorice Indire Durmić.

Guslarska poezija

Ovo izuzetno naučno-istraživačko djelo osvjetljava život i umjetnost jednog od najvažnijih guslara u bosanskohercegovačkoj tradiciji, narodnog pripovjedača (guslara) Halila Bajgorića koji je opjevao historiju Bosne i Hercegovine, Like i Slavonije (Osika).

– Ova knjiga ima izuzetnu vrijednost, jer je građa o Bajgoriću preuzeta iz Millman Parry Collection. Zbirke koja se čuva na Harvardu i koja sadrži bogate izvore o usmenoj književnosti Balkana.

Kulturno nasljeđe

Kroz transkripciju ove građe omogućavamo publici bolje razumijevanje kulturnog naslijeđa i umjetničke tradicije koju guslarska poezija predstavlja.

– Kroz istraživanje života i umjetnosti guslara Bajgorića, studija bilježi i prenosi tradiciju guslarskog stvaralaštva. Ona ima ključnu ulogu u čuvanju historije, običaja i moralnih vrijednosti zajednice. U vremenu globalizacije, ovakvi radovi podsjećaju na važnost njegovanja lokalne kulturne baštine. Studija pruža resurse za obrazovanje novih generacija o značaju guslarske tradicije.

– Ova promocija predstavlja priliku ne samo za očuvanje kulturnog naslijeđa, već i za jačanje povezanosti sa svjetskom zajednicom, kroz prizmu globalnog priznavanja umjetničke baštine Bosne i Hercegovine. Ono što ovu promociju dodatno čini posebnom je uloga Đemile Talić Gabriel kao promotorice.

Dodatna težina

– Kao zastupnica za multikulturalizam RCNs u Novom Južnom Velsu (NSW), njeno prisustvo i angažman daju dodatnu težinu ovoj promociji. Jer gospođa Talić Gabriel aktivno doprinosi dijalogu među kulturama i globalnom priznanju kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine – kaže autorica Indira Durmić.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending