Zanimljivosti
Vitke, zdrave i dugovječne do 80. godine života: JAPANKE OTKRILE TAJNU VJEČNE MLADOSTI
Vitke, zdrave i dugovječne su žene iz Japana. No i Japanci prednjače u dužini životnog vijeka. Naime, posljednjih deset godina oni su najdugovječniji narod sa prosječnom starosti od 84 godine
U knjizi Naomi Morijame pod naslovom „Japanke se ne debljaju i ne stare“ možete pronaći neke zanimljive ideje.
Zbog pravilne ishrane i životnih navika, žene iz Japana su i vitke i dugovječne.
Kako očuvati vitalnost
Knjiga otkriva tajne japanske dugovječnosti, gde autor opisuje kuhinju svoje majke, a mi imamo priliku da procjenimo vjekovni sistem ishrane, koji omogućava da dugo očuvate vitalnost.
Dakle, u kuhinji bilo koje japanske domaćice uvijek postoje:
Riba
Morske alge i drugi proizvodi morske vegetacije
Povrće
Proizvodi od soje
Riža
Voće
Zeleni čaj
Samo svježa hrana
U Japanu se uvek jede svježe pripremljena hrana. Tradicionalna hrana je pržena riba, šolja riže, kuhano povrće, miso supa, voće za desert i zeleni čaj.
Japanci troše skoro 10 odsto ukupne svjetske proizvodnje ribe, iako čine oko 2 odsto svjetske populacije. Dakle, postoji dnevna doza Omega-3 u njihovoj ishrani, što objašnjava njihovu dugovječnost. Pored toga, ishrana uključuje 5 puta više zelenog povrća nego što obično konzumiramo.
Glavni naglasak japanske kuhinje je na sezonskim proizvodima i svježini. Proizvodi su naznačeni ne na dan pakovanja, već na vrijeme. Dakle, domaćica bira najsvježije proizvode.
Japanci jedu u malim porcijama, raznolikog sastava jela, od djetinjstva se navikavajući da jedu polako, uživajući u svakom zalogaju. Posuđe sa hranom je tri puta manje od onih koje mi koristimo.
Glavni kriterijumi u kuhanju
nikada ne stavljaju umake u velike činije,
nikada ne pune tanjir do kraja, uvijek ostavljaju slobodan prostor
svaka vrsta proizvoda se služi u posebnoj posudi
što je posuđe manje, to bolje
naglasite prirodnu ljepotu proizvoda
hranu treba samo malo ukrasiti
svježina proizvoda je najvažnija
Japanska kuhinja se lako i brzo priprema.
Japanke većinu jela kuhaju na šporetu, gdje, pored tradicionalnih metoda, koriste i poseban tiganj, koji je u obliku polulopte. Japanke koriste samo visokokvalitetna biljna ulja i čorbe napravljene od sezonskog povrća i bilja. Japanska hrana ne samo da lako i brzo zasićuje, već pruža i istinski estetski užitak.
Japanci ne jedu hljeb, mijenjaju ga rižom. Ovo je fundamentalna razlika u tradiciji ishrane naroda Istoka i Zapada.
Važnost doručka
U Japanu je doručak sve. Sadrži nekoliko raznovrsnih i zdravih jela i više liči na naš ručak. Prosudite sami. Sastoji se od zelenog čaja; riža na pari; miso supa sa zelenim lukom i sojinim tofuom (Miso se pravi fermentacijom soje, riže, ječma, pšenice ili njihove mješavine pomoću posebne vrste kalupa). Doručak takođe uključuje listove nori, omlet od jaja ili ribu. Uprkos činjenici da su porcije veoma male, one pokrivaju dnevnu potrebu osobe za mineralima i vitaminima.
Japanci ne jedu često slatkiše i deserte uvijek konuzumiraju u malim količinama. Postoji posebna vrsta deserta, Vagaši, koji se služi uz zeleni čaj. Sadrži rižino brašno, tijesto od slatkog pasulja, orahe, biljni želatin agar-agar, razno sušeno voće.
Za ukus se dodaju cvjetni nektar i zeleni čaj.
Fizička aktivnost
Postoji oko 25 vrsta Vagašija koje predstavljaju godišnja doba.
10 000 koraka
Fizička aktivnost, vježbanje i sport sastavni su dio života prosječnog Japanca, koji se trudi da češće hoda, vozi bicikl, penje se uz stepenice i što manje se vozi automobilima.
Prije oko 40 godina, japanski istraživač Ioshiro Hatano razvio je program pod nazivom „10 hiljada koraka“ i koji je u praksi potvrdio da oni koji dnevno pređu 10 hiljada koraka ne pate od bolesti povezanih sa visokim krvnim pritiskom, ostaju vitki i žive duže. (Najportal)
Zanimljivosti
Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?
Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.
Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.
Parirao velikim silama
Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.
Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.
Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.
Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.
Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.
Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.
Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.
Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI
Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.
Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.
Napušteni grad
Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.
U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.
U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.
U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.
U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.
Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.
Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.
Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?
Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.
Značajni dokazi
Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.
Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.
Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.
Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.
Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.
Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti3 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON
-
Sudbine4 godine
Sve više Bišćanki se udaje za migrante: OD OSUDE DO ČESTITKI (POGLEDAJTE KOMENTARE)