Pratite nas

Zanimljivosti

Vitke, zdrave i dugovječne do 80. godine života: JAPANKE OTKRILE TAJNU VJEČNE MLADOSTI

Published

on

Vitke, zdrave i dugovječne su žene iz Japana. No i Japanci prednjače u dužini životnog vijeka. Naime, posljednjih deset godina oni su najdugovječniji narod sa prosječnom starosti od 84 godine

U knjizi Naomi Morijame pod naslovom „Japanke se ne debljaju i ne stare“ možete pronaći neke zanimljive ideje.

Zbog pravilne ishrane i životnih navika, žene iz Japana su i vitke i dugovječne.

Kako očuvati vitalnost

Knjiga otkriva tajne japanske dugovječnosti, gde autor opisuje kuhinju svoje majke, a mi imamo priliku da procjenimo vjekovni sistem ishrane, koji omogućava da dugo očuvate vitalnost.

Dakle, u kuhinji bilo koje japanske domaćice uvijek postoje:

Riba

Morske alge i drugi proizvodi morske vegetacije

Povrće

Proizvodi od soje

Riža

Voće

Zeleni čaj

 Samo svježa hrana

U Japanu se uvek jede svježe pripremljena hrana. Tradicionalna hrana je pržena riba, šolja riže, kuhano povrće, miso supa, voće za desert i zeleni čaj.

Japanci troše skoro 10 odsto ukupne svjetske proizvodnje ribe, iako čine oko 2 odsto svjetske populacije. Dakle, postoji dnevna doza Omega-3 u njihovoj ishrani, što objašnjava njihovu dugovječnost. Pored toga, ishrana uključuje 5 puta više zelenog povrća nego što obično konzumiramo.

Glavni naglasak japanske kuhinje je na sezonskim proizvodima i svježini. Proizvodi su naznačeni ne na dan pakovanja, već na vrijeme. Dakle, domaćica bira najsvježije proizvode.

Japanci jedu u malim porcijama, raznolikog sastava jela, od djetinjstva se navikavajući da jedu polako, uživajući u svakom zalogaju. Posuđe sa hranom je tri puta manje od onih koje mi koristimo.

Glavni kriterijumi u kuhanju

nikada ne stavljaju umake u velike činije,

nikada ne pune tanjir do kraja, uvijek ostavljaju slobodan prostor

svaka vrsta proizvoda se služi u posebnoj posudi

što je posuđe manje, to bolje

naglasite prirodnu ljepotu proizvoda

hranu treba samo malo ukrasiti

svježina proizvoda je najvažnija

Japanska kuhinja se lako i brzo priprema.

Japanke većinu jela kuhaju na šporetu, gdje, pored tradicionalnih metoda, koriste i poseban tiganj, koji je u obliku polulopte. Japanke koriste samo visokokvalitetna biljna ulja i čorbe napravljene od sezonskog povrća i bilja. Japanska hrana ne samo da lako i brzo zasićuje, već pruža i istinski estetski užitak.

Japanci ne jedu hljeb, mijenjaju ga rižom. Ovo je fundamentalna razlika u tradiciji ishrane naroda Istoka i Zapada.

 Važnost doručka

U Japanu je doručak sve. Sadrži nekoliko raznovrsnih i zdravih jela i više liči na naš ručak. Prosudite sami. Sastoji se od zelenog čaja; riža na pari; miso supa sa zelenim lukom i sojinim tofuom (Miso se pravi fermentacijom soje, riže, ječma, pšenice ili njihove mješavine pomoću posebne vrste kalupa). Doručak takođe uključuje listove nori, omlet od jaja ili ribu. Uprkos činjenici da su porcije veoma male, one pokrivaju dnevnu potrebu osobe za mineralima i vitaminima.

Japanci ne jedu često slatkiše i deserte uvijek konuzumiraju u malim količinama. Postoji posebna vrsta deserta, Vagaši, koji se služi uz zeleni čaj. Sadrži rižino brašno, tijesto od slatkog pasulja, orahe, biljni želatin agar-agar, razno sušeno voće.

Za ukus se dodaju cvjetni nektar i zeleni čaj.

Fizička aktivnost

Postoji oko 25 vrsta Vagašija koje predstavljaju godišnja doba.

 10 000 koraka

Fizička aktivnost, vježbanje i sport sastavni su dio života prosječnog Japanca, koji se trudi da češće hoda, vozi bicikl, penje se uz stepenice i što manje se vozi automobilima.

Prije oko 40 godina, japanski istraživač Ioshiro Hatano razvio je program pod nazivom „10 hiljada koraka“ i koji je u praksi potvrdio da oni koji dnevno pređu 10 hiljada koraka ne pate od bolesti povezanih sa visokim krvnim pritiskom, ostaju vitki i žive duže. (Najportal)

Zanimljivosti

VIDEO Slučajni susret otkrio zanimljive detalje: Koji Sarajlija je najmlađi taksista u Evropi

Published

on

Edin s našim novinarom Batom Šišićem

Mjesec je novembar, a u Sarajevu pao prvi snijeg. I, kako obično biva sa vremenskim nepogodama veći dio građana koristi usluge taksista grada Sarajeva. A takom mog kratkog boravka u Sarajevu bio sam i ja njihov potrošač.

Osmijeh od uha do uha

Iskreno, obično se ne vozim Sarajevo taxijem iz nekih mojih prijašnjih loših iskustava sa tom firmom. Ali, ovaj put mi se mnogo žurilo i nisam birao, a prvi taksi koji sam zaustavio bio je upravo Sarajevo taxi. I, tako sjedam u auto, a odmah po ulasku dočeka me osmijeh vozača, kako se kaže u narodu, od uha do uha. Dečko jako mlad, veseo, komunikativan.

Pruža ruku da se upoznamo i reče da se zove Edin Čaušević. Vidio sam da je po godinama veoma, veoma mlad, pa moja novinarska znatiželja nije mi dala mira, pa ga upitah za godine. I, tako započe naša veoma zanimljiva komunikacija.

– Ja sam najmlađi taksista u Sarajevu, ako ne i u BiH ili bolje rečeno u Evropi. Imam samo 19 godina i naslijedio sam zanimanje moga oca, koji je bio dugogodišnji taksista u Sarajevu. Ustvari ovo je porodišni posao i naša porodična tradicija. Ima još mladih taksista, ali ja sam opet najmlađi od njih, jer ta neka starija generacija i generacija mog oca polagano odlaze u penziju, pa mi djeca preuzimamo. Nastavljamo zanimanje i posao kojim su se oni bavili. Moram da kažem da se mi mladi taksisti svi držimo zajedno, pazimo jedni na druge – rekao nam mladi Edin.

Njihovo dijete

Kako su te prihvatili stariji taksisti?

– Veoma, veoma lijepo. Mog tatu su svi poznavali i poštovali, ustvari prihvatili su me kao da sam njihovo dijete, što realno i jesam. Veoma često me kontaktiraju, nude pomoć pitaju me da li znam sve ulice, kako se općenito snalazim u poslu. Ali, mi ove mlađe generacije više sa tim nemamo problema, svi imamo ove pametne telefone, aplikacije. Jednostavno posao taksiste je veoma, veoma zanimljiv.

 

Po ulasku odmah sam primijetio da si veoma komunikativan, nasmijan.

– Iskreno taksisti su ogledalo svakog grada, ambasadori svakog grada. Jer svaki stranac koji dođe u grad većinom sjedne u taksi i, prvi njihov susret sa nekim recimo iz Sarajeva je upravo vozač taksija. Jednostavno taksista stvara prvi utisak o jednom gradu. Ja govorim više stranih jezika tako da mi je to jedna olakšavajuća okolnost po pitanju ovog posla i komunikacije sa ljudima.

Edin Čaušević osim što vozi taksi, uporedo sa poslom je i student.

– Da, tako je. Studiram informatiku, softverski inžinjering je bio moj izbor. To je ono što ima smisla uz ovaj posao koji radim. Jer u ovom poslu sam slobodan, nemam ograničeno vrijeme, tako da mogu da studiram.

Student Informatike

Kada završiš studij da li ćeš se nastaviti baviti taksijem?

– Jedno sigurno znam, da porodični posao neću ostaviti, ali vidjet ću šta će mi još život donijeti i gdje će da me odvede. Sa informatikom se može raditi iz svakog dijela našeg lijepog Sarajeva, tako da nismo ograničeni sa mjestom gdje se u tom trenutku nalazimo. A, meni je to veoma bitno da imam tu neku slobodu, koja meni mnogo znači.

Na pitanje da li je teško biti taksista u Sarajevu, Edin je odgovorio:

– Za mene zaista nije, jer mi svi mladi, pa tako i ja puni smo energije, elana. Meni se lično sviđa što upoznajem nove ljude, jedino je saobraćaj u Sarajevu malo specifičan. Ali, za mene je Sarajevo super u poređenju sa drugim gradovima u Evropi i regionu.

Da li se plašiš noćne vožnje, da li je bilo neprijatnih situacija?

– Da budem iskren, kako ja tako i moje kolege, mislim na ovu mlađu generaciju, mi baš biramo. Izbjegavam ili izbjegavamo da vozimo ljude koji su pijani ili pod dejstvom nekih od zabranjenih supstanci. Za sada zaista nisam imao nikakvih neugodnih situacija. Nekad ljudi to pogrešno shvate, ali zbog moje ili naše sigurnosti mi zaista biramo u trenutku koga ćemo da primimio u auto.

Siguran sam da je mnoge od vas koji ste ovo čitali, dirnula ova iskrena priča veselog i mladog sarajevskog taksiste Edina Čauševiča, čiji broj vozila je je 309 Sarajevo taksi.

Svaki nepoznati putnik, stranac koji uđe u njegov automobil shvatit će odmah koliko je Sarajevo, koliko je Bosna i Hercegovina gostoljubljiva zemlja i zemlja sa dosta mladih i veoma pametnih i talentiranih ljudi.

Bato Šišić (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending