Zanimljivosti

Sad joj sva podbuhla i natečena: DA BI USREĆILA PARTNERA, KOJI JE TVRDIO DA NIJE VIDIO NIKADA RUŽNIJE VAGINE, OTIŠLA NA OPERACIJU I – STRADALA (Video)

Published

8 mjeseci

27/01/2024

Vanesa Vaughn iz Melbournea u Australiji, koja sada ima 47 godina, rekla je da joj je, kad je bila u 20-ima, jedan od njenih bivših partnera rekao da je njena vagina “najgora koju je ikada vidio”. Zbog komentara bivšeg partnera počela se uspoređivati s pornozvijezdama čije su vagine bile “uvučene”.

“Mislila sam da nisam normalna. Prvi put sam postala svjesna toga kad sam imala oko 25 ili 26 godina. U to vrijeme sam imala dečka koji je komentirao moju vulvu i nakon što je to spomenuo, postala sam toga svjesnija”, objasnila je.

Bivši je prisilio da ide na operaciju vagine, a sada joj je teško uživati u seksu zbog snažnih bolova. Zbog komentara bivšeg partnera, ali i privare, sada se osjeća nesigurno.

„S obzirom da me bivši varao s drugim ženama, odmah sam se sjetila onoga što mi je taj dečko rekao u mojim 20-ima i pomislila da je to razlog. Njegovo varanje natjeralo me da pomislim da nešto nije u redu sa mnom. Tako sam počela istraživati plastičnu hirurgiju”, rekla je Vanesa za New York Post.
.
U junu 2020. Vaughn se odlučila na vaginalnu operaciju zvanu labioplastika, koja ju je na kraju koštala 3221 eura. Rekla je da je ljekar uzeo oko centimetar više kože nego što je prvobitno rekao da će uzeti. Rekla mu je da samo želi da joj koža bude “podrezana”, a ne da “sve nestane”.

“Osjećala sam jako trzanje i nisam znala šta se događa. Stalno je govorio da mi steže stidne usne. Nije dopustio da koža padne prirodno – odrezao je više nego što je trebao jer ju je rastezao i stezao. Izričito sam rekla da samo želim da se uklone ivice, ništa više od toga. Dok je koristio laser, osjećala sam miris svoje kože koja gori u sobi i vidjela sam dim”, rekla je.

Rekla je da je oko tri sedmice nakon operacije primijetila da joj je vulva, vanjski dio vagine koji uključuje klitoris i stidne usne, podbuhla i natečena.

“Izgledalo je kao da će šavovi popucati. Stopio mi je velike stidne usne u ulaz u vaginu. Nisam mogla vidjeti male usne. Uklonio je meso do kosti”, dodala je.

Shvatila je da je njena operacija bila neuspješna. Ne samo da je uklonio njene male usne, već je uklonio i dio klitorisa, koji je postao jako osjetljiv”.

“Htjela sam vjerovati svim srcem da operacija nije pošla po zlu. Nakon toga sam dobivala infekcije mokraćnog sistema svaki drugi mjesec jer nije bilo barijere – nije bilo malih usana koje bi štitile bakterije od ulaska”, objasnila je.

Seks je postao izrazito bolan
Kasnije se udala za 26-godišnjeg muškarca, ali još uvijek trpi bol.

“Stavljanje tampona je vrlo teško, a seks je i dalje vrlo bolan svaki put”, rekla je.

Vanesa je kasnije tužila plastičnog hirurga i dobila odštetu, ali to ne mijenja bol koju osjeća zbog činjenice da možda neće moći imati dijete.

“Želim jednog dana imati dijete, ali pomisao na tiskanje djeteta iz vagine je tako zastrašujuća. Ne znam kako bih to sada mogla učiniti”, objasnila je.

Vanesa sada želi podići svijest o opasnostima labioplastike i potiče žene da vole sebe takve kakve jesu. Objavljuje informativne videozapise na svom TikToku.

“Jako žalim zbog ove operacije. Sa mnom je sve bilo u redu. Stidne usne su samo koža. Nema apsolutno ništa loše u tome da imate višak kože. Komplikacije na koje možete naići kod operacije daleko su veće od toga da imate veće stidne usne. Mislim da bi ovu operaciju trebalo potpuno iskorijeniti. Na kraju dana, to je samo koža”, poručila je Vanesa. (Naj portal)

@venesavvaughn

Part 1 of my botched labiaplasty. Id like to tale this opportunity to let all women know that your vulvas are fine the way they are. If youve ever been cheated on or been told youre not good enough, its only a reflection of how the pther person is feeling#botchedplasticsurgery #botchedlabiaplasty #labiaplasty #surgery #surgeon #clitoras #fyp #foryoupage #viraltiktok

♬ original sound – Venesa V

Tagovi:labioplastika operacija seks vagina

Sljedeća vijest

DA LI ZNATE KAKO I KAD JE NASTAO “BACI PET”: Gej pozdrav izmislili su profesionalni sportisti

Predhodna vijest

Šta o vama govori cvijeće koje uzgajate: Savjesni gaje aloju veru, a smokvu odabiru perfekcionisti

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

8 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.