Pratite nas

Zanimljivosti

Beka se šokirala postupkom svoga novog momka. ODJEDNOM JE ZAĆUTAO, PA BRIZNUO U PLAČ

Published

on

Nikada ne znate kako će proći prvi sastanak sa nekim koga ne poznajete. Tako se jednoj devojci iz Njujorka dogodilo jedno krajnje neobično iskustvo.

Naime, Beka Miči (24), koja radi kao model, na svom TikTok nalogu podijelila je iskustvo sa sastanka sa jednim momkom. Ona je, kako tvrdi, prisustvovala trenutku kada je dečko sa kojim je bila na sastanku počeo da plače.

„Ljudi, bila sam na sastanku večeras i moram vam reći šta se desilo. Dečko je bio zaista sladak i prijatan, razgovarali smo cijelo veče, sve je bilo super, šalili smo se i smijali, a onda… odjednom… dobio je poruku na telefonu i njegovo lice je momentalno postalo ozbiljno – rekla je djevojka i nastavila:

„Pošto je bilo nemoguće ne primijetiti, odmah sam ga pitala da li je OK, šta se dešava. Međutim, on mi ništa nije pričao, sjedio je za stolom, gledao u telefon i ćutao. Ljudi, ćutao je puna tri minuta. Možda se čini da nije puno, ali jeste, tri minuta neprijatne tišine, a onda… Počeo je da plače! Stvarno sam se osjećala jako loše. Samo mi je prošlo kroz glavu: “Gospode Bože, on plače”. Tada je podigao glavu, naravno uplakan, i rekao. “Izvini, ali jedan od mojih prijatelja mi je poslao fotografiju moje bivše djevojke koja je objavila da je našla novog dečka.” I to je bio razlog njegovog plakanja!

On je bukvalno plakao na sastanku jer je njegova bivša djevojka objavila da je sa novim momkom. Nisam znala šta da radim, možda sam trebala da mu kažem da mi je mnogo žao, ali nisam – objasnila je djevojka, a onda dodala da su potom odlučili da svako ode svojoj kući.

Kako je ispričala, već slijedećeg jutra dečko je poslao poruku u kojoj se izvinio, ali i napisao da bi volio da je ponovi vidi. Tada je napisao da mu nije jasno zašto je plakao, da se sa bivšom djevojkom ne čuje i da nema osjećanja za nju.

Zbog cijele situacije, svoje pratioce na TikToku pitala je šta da radi i da li vrijedi takvom momku dati drugu šansu, a oni su je posavjetovali da prosto produži dalje.

“Djevojko, samo ću reći – slijedeći”, “Molim te, produži dalje”, “Haha, nerealno, na početku sam mislila da plače jer mu je neko od porodice umro”, “Taj mora da se smiri i izliječi od bivše ljubavi”, “Zvuči kao fin dečko, ali definitivno nije spreman za novu vezu (iako možda kaže da jeste)”, pisali su oni u komentarima. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending