Pratite nas

Zanimljivosti

Nevjerovatan slučaj: ŽENA OTIŠLA S GLAVOBOLJOM U BOLNICU, A PROBUDILA SE VEZ SJEĆANJA BA NUBZKE TRI DECENIJEM SADA SE OSJEĆA KAO TINEJDŽERKA

Published

on

Kada je žena iz Louisiane Kim Denicola posjetila svoju lokalnu bolnicu nakon što se požalila na jake glavobolje u oktobru 2018. godine, nije ni slutila da će joj se život uskoro potpuno okrenuti naglavačke, piše Unilad.

Medicinsko osoblje je pratilo nakon što je takođe prijavila da ima zamagljen vid dok je bila u grupi za proučavanje Biblije u Baton Rougeu, ali se nije sumnjalo na nešto neobično. Tek kada se nekoliko sati kasnije Denicola probudila u bolnici, doktorima je predat jedan od najkomplikovanijih medicinskih slučajeva u njihovoj karijeri.

Kada se probudila, 56-godišnja žena je tvrdila da se ne može sjetiti ničega od posljednjih 30 godina.

U stvari, Denicola je vjerovala da je tinejdžerka koja je živjela 1980-ih kada je došla na bolničko odjeljenje, i nije se sjećala da se udala za svog muža ili da je dočekala svoje dvoje djece s njim.U razgovoru za WAFB, Denicola, koja sada ima 60 godina, je izjavila:

“Izgubila sam mnogo Božića, tako da je to velika stvar.”

“Meni je to nevjerovatno kao i drugim ljudima. Nikada ni u najluđim snovima nisam ustala i otišla na proučavanje Biblije i pomislila da ću se probuditi u bolnici i da ću imati 60 godina. ”

Nakon što se probudila, Denicola je bila oduševljena otkrićem kompjutera. Prisjetila se kako ju je medicinska sestra pitala:

“Znaš li šta je danas, u kojoj si godini?”. Rekla je: “Da, 1980.”
“Televizori su sada pametni. Televizor kojeg se sjećam bio je kutija koja je bila uza zid da smo morali ustajati da bi promijenili kanal”, nastavila je.

Nakon zbunjujućeg zdravstvenog straha, Denicoli je naknadno dijagnosticirana opsežna amnezija, službeno poznata širom svijeta kao prolazna globalna amnezija ili TGA.

Doktori još uvijek ne mogu utvrditi tačan uzrok njenog stanja, iako su izvršili opsežne pretrage i skeniranje.

Prema Nacionalnoj medicinskoj biblioteci, TGA se često javlja tokom perioda posebno naporne aktivnosti, događaja visokog stresa ili koitusa, ali se može vidjeti kod migrene. Dodaju da je stanje pamćenja često privremeni događaj i da se može ponoviti, iako je smrt izuzetno rijetka.

I pet godina kasnije, Denicola još uvijek nije povratila nijedno sjećanje na posljednjih 30 godina, a medicinari se plaše da se nikada neće vratiti, (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending