Zanimljivosti
Advokat Omerović: Evo kako dobiti naknadu za štetu zbog udarnih rupa na putevima u BiH
Vozači često nisu svjesni svojih prava na naknadu u slučaju oštećenja gume ili felge zbog oštećenja na cesti odnosno uslijed udara u udarnu rupu, kao i u slučaju veće štete nastale uslijed istog.
Advokat Haris Omerović iz Kalesije odgovara na ovu temu: Imate pravo na naknadu štete zbog udarne rupe na putu!
Primjetno je da se povećava broj udarnih rupa na putevima, što povećava vjerovatnoću da upravo vaše vozilo nagazi u neku od njih. Slalomska vpžnja kako na lokalnim, regionalnim, tako i na magistralnim putevima u BiH nije nepoznanica, nažalost, za naše vozače.
Kako bi se zaštitio, vozač treba da bude svjestan svojih prava u slučaju oštećenja vozila. Koji su koraci koje treba preduzeti i koje opcije su vam na raspolaganju u takvim situacijama?
Prije svega, potrebno je da odmah nakon što ste pregazili rupu i oštetili vozilo (bilo da se radi o felgi, pneumatiku i sl.) pozovete policiju kako bi izvršili uviđaj i sastavili zapisnik. Jedan od osnovnih dokaza jeste upravo Zapisnik o uviađaju saobraćajne nesreće bez kojeg vjerovatno u parničnom postupku nećete uspjeti.
Obično će na mjesto događaja doći dvoje saobraćajaca, kao i eventualno tehničar, s obzirom da se oštećenje na vozilu uslijed udara u rupu smatra saobraćajnim udesom.
Dakle, policija će obaviti uviđaj, fotografisati lice mjesta i napraviti zapisnik o saobraćajnoj nezgodi. Prije dolaska saobraćajne policije, možete fotografisati vozilo i mjesto gde se incident desio.
Eventualnu procjenu štete možete tražiti od svog osiguravajućeg društva, odnosno tražiti da i Vaš procjenitelj (kod kojeg osiguranje je osigurano vaše vozilo) izađe na lice mjesta i sačini Zapisnik o oštećenjima. Ukoliko je bilo eventualnih svjedoka povodom saobraćajne nezgode zapisati njihova imena i adresu stanovanja.
Slijedeća bitna stavka, odnosno radnja koju morate obaviti jeste da utvrdite na kojoj dionici je došlo do saobraćajne nezgode kako bi saznali na čijoj strani leži odgvornost, odnosno kome se obratiti sa zahtjevom za naknadu štete.
Članom 13 Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine je jasno propisana odgvornost, pa se u istom članu navodi:
“Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu autocesta i brzih cesta vrše Autoceste FBiH.
Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu magistralnih cesta vrše Ceste FBiH.
Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu regionalnih cesta vrše javne kantonalne ustanove za ceste.
Upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu lokalnih cesta i gradskih ulica vrše nadležni općinski ili gradski organi.“
U praksi često odgovorne pravne osobe izbjegavaju dobrovoljno naknaditi štetu tj. isplatiti štetu vansudskim putem, pa se oštećeni teže odlučuju za pokretanje postupka podnošenjem tužbe nadležnom sudu radi naknade štete. Međutim, u ovakvim slučajevima postoje kvalifikovane stručne osobe – advokati, koji će vas vjerovatno zastupati u tom postupku bez posebnih troškova, te ugovoriti zastupanje po procentu.
Dakle, nedostatak obilježja na putu, nepostojeća ili pogrešno postavljena saobraćajna signalizacija, led ili poledica na putu bez upozorenja vozača, pa i sudar sa većom životinjom na putu, mogu biti osnov za podnošenje tužbe u slučaju saobraćajne nesreće.
Kada vozač ošteti vozilo uslijed rupe na putu, proces naknade štete je identičan kao i u slučajevima kada je do saobraćajne nesreće došlo na neki drugi način, stoga predlažemo da se savjetujete sa advokatom koji će vas detaljno uputiti u vaša prava.
Detalje možete pronaći na stranici.
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON