Pratite nas

Zanimljivosti

Objavljen popis 25 najbogatijih porodica na svijetu: JEDNI ŽIVE U VILI OD 27 SPRATOVA

Published

on

Mukesh Ambani, njegova supruga Nita Ambani i kći Isha Ambani, te vila od 27 katova, koju se naziva najskupljom privatnom rezidencijom na svijetu
Bloomberg je objavio ovogodišnju listu 25 najbogatijih porodica na svijetu, prema podacima o neto vrijednosti prikupljenima krajem novembra. U njihovoj analizi dinastija koje su ostale uspješne bez obzira na ratove, krizu ili poreze, isključena su bogatstva prve generacije poodice i novac koji kontroliše jedan nasljednik.

U odnosu na prošlogodišnju listu, porodica Al Nahyan se po prvi put pronašla na popisu 25 najbogatijih porodica – i to na samom vrhu. Nadmašili su osnivače Walmarta, porodicu Walton za čak 45 milijardi dolara. Još jedan novi član liste je kraljevska porodica Katra, Al Thani, koja je na petom mjestu.

Dakle, prva na listi je porodica Al Nahyan, koja je decenijama upravljala područjem koje sada čini Ujedinjene Arapske Emirate, čak i prije nego što je nafta transformirala gospodarstvo i finansije porodice. Član porodice Mohammed bin Zayed Al Nahyan je ujedno i predsjednik zemlje, dok ostali imaju uloge u vladi i privatnom sektoru. Njihovo bogatstvo procijenjeno je na 305 milijardi dolara, a njihovo preduzeće International Holding Co. doživjelo je rast dionica od gotovo 7 hiljada posto u posljednje četiri godine.

Druga po redu je porodica Walton koja je osnovala poznati trgovački lanac Walmart u Sjedinjenim Američkim Državama. Njihovo bogatstvo procijenjeno je na 259,7 milijardi dolara, a Walmart je zaradio 611,3 milijarde dolara prihoda u posljednjoj fiskalnoj godini, kroz više od 10 hiljada trgovina širom svijeta.

Treća porodica je Hermes, koja je osnovala istoimenu luksuznu marku proizvoda poput torbi, nakita, šalova i namještaja. Bogatstvo ove francuske porodice procijenjeno je na 150,9 milijardi dolara, a njihova šesta generacija trenutno posjeduje luksuzni brend koji je osnovan nakon što je Thierry Hermès počeo proizvoditi opremu za jahanje za plemiće. Porodica kolektivno posjeduje više od dvije trećine proizvođača luksuzne robe.

Četvrta najbogatija porodica je Mars s istoimenim društvom, poznata po proizvodnji slatkiša poput M&M’s, Milky Way i Snickers, ali i proizvoda za njegu kućnih ljubimaca. Osnivač Frank Mars počeo je prodavati bombone 1902. godine u dobi od 19 godina, ali trenutno više od polovine prihoda ove američke porodice donose proizvodi za kućne ljubimce. Frank nije htio sinu Forrestu dati udio firme, stoga je Forrest nekoliko godina nakon njegove smrti otkupio dionice kako bi preuzeo puno vlasništvo.

Peta najbogatija porodice je Al Thani iz Katara, a njihovo bogatstvo procijenjeno je na 133 milijarde dolara. Njihova vladavina započela je sredinom 19. vijeka, dok trenutno članovi porodice zauzimaju brojne političke položaje i dominiraju lokalnom ekonomijom, posjedujući firme, hotele, inostranu imovinu i modne marke kao što je Valentino. Broj članova porodice Al Thani broji se u hiljadama, iako je moć koncentrirana unutar nekoliko ključnih grana porodice. U jednom trenutku, oni su činili gotovo polovicu stanovništva u Katru.

Šesta najbogatija porodica je Koch s društvom Koch Industries i bogatstvom od 127,3 milijarde dolara. Ova američka dinastija započela je nakon što su braća Frederick, Charles, David i William naslijedila naftnu tvrtku oca Freda. Nakon svađe početkom 1980-ih, dvojica braće napustila su porodični posao koji se kasnije pretvorio u konglomerat s godišnjim prihodom od oko 125 milijardi dolara.

Sedma najbogatija porodica dolazi iz Saudijske Arabije i nije neobično da se radi o kraljevskoj porodici Al Saud s bogatstvom od 112 milijardi dolara. Bogatstvo ove monarhije dolazi od nacionalnih rezervi nafte, a materijalni prihodi sveukupno 15 hiljada proširenih članova porodice vjerovatno su puno veći od originalne procjene. Članovi kraljevske porodice zarađuju posredstvom u državnim ugovorima i zemljišnim poslovima, kao i osnivanjem firmi. Kraljevski fond PIF ima više od 700 milijardi dolara imovine.

Osma najbogatija porodica je Ambani iz Indije, koja je osnovala društvo Reliance Industries s procijenjenom vrijednosti od 89,9 milijardi dolara. Dhirubhai Ambani osnovao je firmu, ali kad je umro 2002. godine bez ostavljene oporuke, njegova žena je posredovala u nagodbi s njihovim sinovima oko kontrole nad porodičnim bogatstvom. Posjeduju najveći svjetski kompleks za preradu nafte i žive u vili od 27 spratova koju se naziva najskupljom privatnom rezidencijom na svijetu.

Deveta po redu najbogatija porodica je Wertheimer iz Francuske, poznatiji kao osnivači luksuzne marke Chanel. Prodajom luksuzne robe, porodica je ostvarila bogatstvo od 89,6 milijardi dolara. Trenutno Chanel vode braća Alain i Gerard, a također posjeduju trkaće konje i vinograde, dok njihov polubrat Charles Heilbronn vodi firmu Mousse Partners koja upravlja investicijama.

Deseta najbogatija porodica je Thomson iz Kanade, s medijskom tvrtkom Thomson Reuters i bogatstvom od 71,1 milijarde dolara. Osnivač Roy Thomson otvorio je radio stanicu u Ontariju 1930-ih godina, a zatim se tvrtka razgranala i u printane medije. Porodica drži oko 69 posto udjela Thomson Reutersa, koji je prošle godine ostvario prihode od 6,6 milijardi dolara.

Jedanaeste najbogatije porodice su američki Cargill i MacMillan s društvom Cargill i bogatstvom od 63,3 milijarde dolara. Njihova prehrambena i poljoprivredna firma je u godinu dana imala prihod od 176,7 milijardi dolara. Osnovao ju je William W. Cargill, koji je 1865. godine započeo poslovanje s jednim skladištem žitarica.

Bogatstvo od piva
Dvanaesta najbogatija porodica je Johnson s američkom firmom Fidelity Investments i bogatstvom od 55,7 milijardi dolara. Zajedničke fondove u Bostonu osnovao je Edward C. Johnson II, a sada ih vodi njegova unuka Abigail. Pokrenuli su fondove s nultim omjerom troška i izgradili ogranak za digitalnu imovinu.

Porodica Boehringer i Von Baumbach su 13. po redu na listi, s društvom Boehringer Ingelheim i bogatstvom od 51,3 milijarde dolara. Njemačka porodica djeluje u farmaceutskoj industriji, a firmu je 1885. godine osnovao Albert Boehringer. Više od vijeka kasnije, još uvijek su na čelu firme.

Porodica Quandt, poznatija kao proizvođač automobila BMW, zauzela je 14. mjesto na listi s bogatstvom od 49,4 milijarde dolara. Njemačka porodica i dalje je u vlasništvu gotovo pola firme koja se pretvorila u jednu od najvećih svjetskih proizvođača luksuznih vozila.

Njemačka porodica Albrecht s tvrtkom Aldi zauzela je 15. mjesto na listi, a njihovo bogatstvo procijenjeno je na 48,8 milijarde dolara. Theo i Karl Albrecht preuzeli su trgovinu mješovitom robom svojih roditelja nakon Drugog svjetskog rata i pretvorili ju u Aldi, nacionalni lanac supermarketa. Njihove dvije podružnice – Aldi Nord i Aldi Sued – sada zajedno imaju više od 10 hiljada trgovina, a porodica također posjeduje tvrtku Trader Joe’s koju su kupili 1979. godine.

Američka porodica Pritzker sa svojim hotelima Hyatt, zauzela je 16. mjesto na listi najbogatijih porodica u svijetu, s bogatstvom od 46,5 milijardi dolara. Sin ukrajinskog imigranta, AN Pritzker počeo je ulagati u nekretnine i propadajuća preduzeća dok je radio za očevu advokatsku firmu. Kasnije su se ulaganja pretvorila u hotele Hyatt, a članovi porodice također zauzimaju političke pozicije poput ministrice trgovine SAD-a i guvernera Illinoisa.

Švicarske porodice Hoffmann i Oeri sa svojim farmaceutskim društvom Roche zauzele su 17. mjesto na listi. Njihovo bogatstvo procijenjeno je na 44,8 milijardi dolara, a Roche Holding osnovao je 1896. godine poduzetnik Fritz Hoffman-La Roche. Porodica trenutno posjeduje oko 10 posto firme čiji su onkološki lijekovi ostvarili prihod od 66,3 milijarde dolara u 2022. godini.

Belgijske porodice Van Damme, De Spoelberch i De Mevius sa svojom proizvodnjom pića pod firmom Anheuser-Busch Inbev zauzele su 18. mjesto na listi. Njihovo bogatstvo procijenjeno je na 43,5 milijardi dolara, a poznati su po pivari Dommelsch i pivu Stella Artois koje je bilo pušteno u prodaju kao božićno pivo. Zajedničko preduzeće ove tri belgijske porodicei koje proizvode pivo vuče korijene iz 14. vijeka.

Indonezijska porodica Hartono je osnivanjem grupe Djarum ostvarila bogatstvo od 42,1 milijarde dolara i zauzela 19. mjesto na listi. Oei Wie Gwan kupio je brend cigareta 1950. godine i preimenovao ih u Djarum, a zatim postao jedan od najvećih proizvođača cigareta u Indoneziji. Nakon što je umro 1963. godine, njegovi sinovi su uložili u Bank Central Asia, što trenutno čini najveći dio poprodičnog bogatstva.

Francuska porodica Dassault i njihovo društvo Dassault Systemes koje se bavi softverima i zrakoplovstvom, zauzelo je 20. mjesto na listi s bogatstvom od 39,2 milijarde dolara. Marcel Dassault izumio je tip propelera za avione tokom Prvog svjetskog rata, koji je koristila francuska vojska. Tvrtka je postala poznata po borbenim avionima Mirage i Rafale, a porodica trenutno posluje softverima, medijima i nekretninama. Njihova najvrjednija firma je Dassault Systemes koja proizvodi softvere za 3D dizajn uz 6 milijardi dolara prihoda.

Raymond i Thomas Kwok

Američka porodica Cox i njihovo društvo Cox Enterprises zauzela je 21. mjesto na listi najbogatijih poprodica na svijetu s 36 milijardi dolara prihoda. Fokusiraju se na komunikaciju i automobile, a Cox Communications je najveća privatna firma u SAD-u. Cox Automotive upravlja s više od 13 marki uključujući AutoTrader i Kelley Blue Book. James M. Cox osnovao je tvrtku 1898. godine, a danas ju vodi njegov praunuk.

Francuska porodica Mulliez i njihova tvrtka Auchan zauzela je 22. mjesto na listi s bogatstvom od 34,3 milijarde dolara. Gerard Mulliez je 1961. godine pokrenuo dućan maloprodaje Auchan, koji je trenutno poznat kao francuski Walmart i proširio se u jedan od najvećih evropskih lanaca supermarketa. Porodica također kontroliše lanac za uređenje doma Leroy Merlin.

Talijanska porodica Ferrero s istoimenom firmom poznatom po svojim slatkišima, zauzela je 23. mjesto na listi uz bogatstvo od 33,5 milijardi dolara. Michele Ferrero izgradio je globalnu firmu za proizvodnju čokoladnih slatkiša iz malene trgovine u talijanskom gradu Alba. Njegov sin Giovanni preuzeo je nadzor nad porodičnom poslom nakon što mu je brat Pietro poginuo u biciklističkoj nesreći. Ferrero je kupio dio firme Nestle 2018. godine.

Kineska porodica Kwok i njihovo društvo za nekretnine Sun Hung Kai Properties, zauzela je 24. mjesto na listi s bogatstvom od 32,5 milijardi dolara. Firma je kupila mnoge nekretnine u Hong Kongu i postala najveći developer nekretnina.

Američka porodica Duncan s firmom Enterprise Products Partners zauzela je posljednje mjesto na listi 25 najbogatijih porodica svijeta uz bogatstvo od 32 milijarde dolara. Dan Duncan počeo je raditi za naftne kompanije nakon što je napustio američku vojsku, a suosnivač je veletrgovine tekućim prirodnim plinom. Firma je trenutno jedna od najvećih energetskih kompanija u SAD-u. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending