Zanimljivosti

„Topla dobrodošlica“: U OVOM PLEMENU MUŠKARCI USTUPAJU SVOJU ŽENU GOSTU

Published

10 mjeseci

24/11/2023

Čudna pravila koja su važila i koja važe u plemenu Himbe svrstava ih u najinteresantnije pleme na planeti. Već smo pisali o tome kako se pripadnice Himba nJeguju, te kako im je koža mirisna i meka uprkos tome što se ne kupaju.

Danas se fokusiramo na njihov običaj koji je šokantan za ostatak planete. Naime, se*s sa strancima za ovo pleme je znak učtivosti i nema nikakve veze sa emocijama i tJelesnom privlačnošću.

„Za narod Himba, kada muž ustupi na raspolaganje za se*s nepoznatim posJetiocima svoju ženu, to se smatra najvišim oblikom gostoprimstva – objašnjeno je u dokumentarcu African History TV.

„Taj neobičan običaj pokazuje „toplu dobrodošlicu“ strancima i eliminiše sek*ualnu ljubomoru koja može uticati na brakove.

Oni imaju tendenciju da obavljaju intenzivnije poslove od muškaraca i dječaka u plemenu, kao što su čuvanje stoke i održavanje tradicionalnih kuća od crvene gline, kao i kuhanje, čišćenje i briga o djeci.

Himba kultura je relativno odsječena od ostatka namibijskog društva.

Procjenjuje se da 50.000 Himba ljudi živi veoma tradicionalnim životom, a jedna mala grupa ima lovačko-sakupljački način života koji se nije promijenio desetinama hiljada godina.

Muškarci u plemenu obično imaju dvije žene, ali genetsko testiranje grupe uzoraka pokazuje da više od 70 odsto muškaraca Himba odgaja najmanje jedno dijete čije je otac bio drugi muškarac.

Kažu da je razvod vrlo lak za žene Himba i nije nimalo neuobičajen.

“Rađanja deteta van braka ne smatra velikim problemom – kaže se u dokumentarcu, a svako dete ima „socijalnog oca“ koji će mu pomoći u odgajanju.

Među plemenom Himba, razmjena žena je tradicija koja postoji vijekovima.

Prema viševjekovnoj tradiciji, muškarac može dozvoliti svojoj ženi da spava sa svakim muškarcem koji želi da provede noć u njegovom domu.
Dok se posjetilac lijepo provodi sa ženom, očekuje se da muž provede noć u drugoj sobi.

Ali ovaj drevni način života je ugrožen.

Kako se zapadni uticaji šire Namibijom, djeca Himba se stide svog „zaostalog” načina života i i odlaze u gradove da pronađu svoju sreću. (Naj portal)

Tagovi:dobrodošlica običaj pleme seks

Sljedeća vijest

Pokajnički obred: Nakon ljubavnih scena u crkvi, oltar mora ponovo da se osvješta

Predhodna vijest

Da li je batina izašla iz raja: BURNA RASPRAVA O SNIMKU OD PRIJE 40 GODINA NA KOJEM DJECA SVJEDOČE KAKO IH TATE ILI MAME ŠIBAJU I KAŽNJAVAJU

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

10 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.