Pratite nas

Zanimljivosti

Dolaze li klimatske promjene na naplatu civilizaciji? CRVENI ALARM ZA ČOVJEČANSTVO

Published

on

 Toplotni val s neuobičajeno visokim temperaturama za juni, juli i avgust u Evropi, razorni tornado u Češkoj, požari u Turskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Albaniji, BiH…, nevrijeme s obilnom tučom, ekstremne vrućine u SAD-u, Kanadi i Sibiru, s temperaturama koje se mjestimično približavaju 50°C te novi toplotni val u našim krajevima jasni su znaci da su na djelu vremenski ekstremi kakve klimatolozi najavljuju u svijetu koji se zagrijava. Kao da živimo u filmu katastrofa, planeta je sve bolesnija… Ima li spasa?

Čini se da je ljeto 2023. godine pokazalo da svijet ulazi u novu eru, punu neizvjesnosti, ali i opasnosti koje više nisu strah od hemijskog oružja, već od podivljale prirode. Klimatske promjene počele su „fakturisati“ čovjeku višedecenijske igre s prirodom.

Minule decenije samo smo evidentirali poplave, požare, porast temperature, nestanak biljnih i životinjskih vrsta…. Međutim, nakon što su se tokom jula i avgusta ove godine desile razarajuće vremenske nepogode koje su razorile brojne kuće, zgrade, privatnu i javnu imovinu, ali iznad svega koje su odnijele na stotine života, jasno je da se pali alarm za čovječanstvo na cijeloj zemaljskoj kugli. .

 Vatreni oganj

Nezapamćene poplave zabilježene su 22021. u Njemačkoj i Belgiji gdje je nastradalo na stotine ljudi, a poplave su registrovane i u Luksemburgu, Italiji i Holandiji, pa čak i na Azijskom kontinentu u Indiji.

S druge strane, Češka i Slovačka su bile pogođene tornadima. Ova vremenska nepogoda nije karakteristična za evropski kontinent, ali je u kratkom periodu pogodila dvije istočnoevropske zemlje. Osim toga, prošle sedmice je i za BiH najavljena visoka mogućnost tornada, ali na svu sreću građani su unatoč strašnom nevremenu izbjegli taj slučaj. U Italiji je padao grad. Goleme ledene lopte su imale veličinu teniskih loptica, a neke su znale biti i veće.

Istovremeno, nekoliko država vodilo je i vodi očajne i jalove borbe protiv požara. Grčka i Turska su najgore pogođene požarima. Što se tiče Evrope, s vatrenim stihijama su se teško nosili u Španiji, Albaniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Iz područja i ostrva pogođenih strašnim vatrenim ognjem turisti i stanovnici bježe brodovima i trajektima. Od gustine dima dan je pretvoren u noć.

Kao da je neka viša sila odlučila naplatiti čovjeku za sve ono što je radio minulih stotinjak godina u smislu emisije stakleničkih gasova u atmosferu. Naučnici tvrde da će se u narednom periodu Zemlja suočavati sa još većim problemima. Navodi se da će temperatura vjerovatno porasti za više od 1,5 stepeni Celzijusovih u narednih 15 godina, što je više od prihvatljivog.

 Najugroženiji Mediteran

Globalno zagrijavanje približava se granicama izdržljivosti. Godišnje prosječne temperature bilježe rast za 1,1 stepen više od predindustrijskog prosjeka. Jedna od konkretnih posljedica klimatskih promjena u našoj zemlji, ali i na području Sredozemlja su jako topla ljeta, sa ekstremno visokim temperaturama.

Iako je najviša temperatura u našoj zemlji zabilježena još 1901. godine u Mostaru, i iznosila je 46,3 stepena, rekordi se posljednjih godina obaraju u srednjoj godišnjoj temperaturi, koja je stalno u porastu. Rast srednje godišnje temperature, vodi ka ekstremima. Čitavo ljeto je sušno i ono što je najvažnije ne vidi se kraj tropskim vrućinama. .

Ovakve vremenske prilike, stvaraju upravo pogodno tlo za požare, koji haraju Jugoistokom Evrope. Samo u našoj zemlji, vatrena stihija odnosi velike površine biljne vegetacije. Stradala su područja Jablanice, Trebinja, Stoca, Čapljine, Mostara, Širokog, Neuma…. Velike vatrene stihije pogodile su Hrvatsku, Albaniju, a posebno Tursku i Grčku, gdje je vatra progutala ogromne površine šuma, u kojima je stradao i veliki broj ljudi.

Klimatolozi iz regiona upozoravaju, da su požari samo jedna od posljedica klimatskih promjena koje mijenjanju uslove života. U narednim godinama čekaju nas takođe ekstremno visoke temperature, koje štetno djeluju na zdravlje ljudi, a uskoro bi na području Evrope, mogli imati i prirodne pojave tipične za potpuno druge krajeve svijeta kao što su Sjedinjene Američke Države. (Izvor: EPA / Autor: ALEXANDER BELTES)

Iako klimatske promjene pogađaju čitav svijet, prema majnovijim naučnim istraživanjima najteže će biti na Mediteranu. Ljudi koji žive oko Sredozemnog mora mogli bi čak proći lošije od drugih. Naučnici predviđaju da će temperatura u ovoj regiji porasti za 20 posto više od globalnog prosjeka

Uz to očekuje se porast nivoa mora, gubitak biodiverziteta na kopnu i u moru, rizici povezani sa sušama, šumskim požarima, promjene ciklusa kruženja vode, prijetnje proizvodnji hrane, zdravstveni rizici u urbanim i ruralnim područjima zbog vrućina te promijenjene prenosnike bolesti.

Grupu autora, koju predvodi Hans-Otto Pörtner iz Instituta Alfred Wegener u njemačkom Bremerhavenu, upozorava na zabrinjavajuće projekcije; ako globalna temperatura poraste za dva stepena, površina uništena šumskim požarima mogla bi se povećati za 87 posto.Uz to, klimatske promjene mogle bi izazvati i poplave u priobalnim područjima kao i smrtonosne vrućine. Oko 93 miliona ljudi u sjevernom Sredozemlju biće izloženo velikom ili vrlo velikom stresu visokih temperatura, a do kraja ovog vijeka nivo Jadranskog mora bi se mogao povećati do jednog metra. U tom slučaju nestat će mnogi priobalni gradovi, a Jadran će se „popeti“ do Mostara.

Da li su ovogodišnje tropske vrućine na Balkanu crveni kod za čovječanstvo”? Da li je ovo najava Sudnjeg dana? Ko su glavni uzročnici klimatskih promjena? Šta je budućnost čovjeka, a šta biljnog i životinjskog svijeta?

Sve su ovo pitanje bez odgovora! Možda i prekasno se pitamo, jer čovječanstvo je imalo priliku da u toku minulih šest decenija promijeni ponašanje i spriječi otapanje arktičkog leda, izumiranje brojnih životinjskih vrsta, utiče na vremenske neprilike i tako promijeni scenarij planete kakvu danas poznajemo: požari, poplave, potresi i smrt do preko 250.000 ljudi godišnje.

Bakir Krajinović: OČEKUJU NAS DUŽI PERIODI SUŠE, A ČEŠĆE POPLAVE

Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH upozorava da područje BiH u budućnosti očekuje sve veći broj nepogoda koje se vežu za naše područje uz još jedan problem, a to je povećanje njihovog intenziteta. Ove činjenice moraju zabrinuti sve građane BiH, a posebno one koji mogu mijenjati naše društvo u smislu prilagođavanja i izgradnje otpornog društva na sve nedaće koje dolaze sa klimatskim promjenama.

Krajinović kaže da su odstupanja prosječnih godišnjih temperatura zraka u Bosni i Hercegovini od 50-ih godina prošlog stoljeća kontinuirano pozitivna, a u posljednjih 20 godina to odstupanje još je izraženije i kreće se od 0,7 do 1,1 stepen Celzijusov.

“Odstupanje na meteorološkoj stanici Bjelašnica, koja se nalazi na vrhu istoimene planine na 2.067 metara nadmorske visine, što je čini idealnom za analizu kada su u pitanju promjene u klimatskom sistemu, iznose oko jedan stepen Celzijusov. Ovaj podatak ukazuje da temperatura raste i mimo urbanih centara, odnosno predjela sa toplotnim efektom gradske sredine”, navodi sarajevski meteorolog.

Ističe da se najznačajnija promjena uočava kod broja hladnih i toplih dana. U centralnim planinskim područjima broj hladnih dana smanjen je za četiri dana na 10 godina, dok je na jugu zemlje smanjenje nešto manje i kreće se dva dana na 10 godina.

Krajinović podsjeća da treći Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama Bosne i Hercegovine iz 2017. godine pokazuje da će do kraja 21. stoljeća temperatura zraka kontinuirano rasti. Objašnjava da prema jednom od tri razmatrana scenarija (RCP8.5), a koji je najvjerovatniji, temperatura će do 2040. godine porasti za 1,6 do dva stepena, da bi u periodu između 2071. i 2100. godine ovaj obim mogao iznositi od 5,4 do 5,6 stepeni.

„Posmatramo li promjene na sezonskom nivou, jasno se vidi da se poremetio normalan raspored padavina što osjetimo u učestalim pojavama suša, ali i poplava. Ono što se drastično promijenilo jeste da se broj dana sa padavinama smanjuje, ali isto tako broj dana sa intenzivnim padavinama je veći, pa su i rizici od bujičnih poplava i suša drastično porasli”, ističe Krajinović.

Dodaje da će se prema scenariju RCP8.5 problemi vezani za padavine u budućnosti povećati, te da se mogu očekivati drastične promjene u padavinskom režimu posebno tokom ljeta i manje padavine čak za 40 posto.

“Ovo što je trenutno ekstremno postaće uobičajeno do kraja 21. stoljeća. Kao posljedica gore navedenog, Bosni i Hercegovini prijete sve veći rizici u vidu češćih i dužih sušnih perioda, ali i povećanog broja poplava. Svjedoci smo da od 2000. godine do 2021. godine svaka ima neki ekstrem koji se negativno odrazio na naše društvo, a scenariji ukazuju da se ovaj trend nastavlja i ubrzava”, upozorava Krajinović.

On najavljuje i sve manje snijega u toku zime.

 KLIMATSKE PROMJENE U PROŠLOSTI

U prošlosti se klima Zemlje često mijenjala, a uzroci tih promjena nisu još sasvim razjašnjeni. Najpoznatiji primjer globalnih klimatskih promjena su ledena doba.

Posljednje ledeno doba bilo je u periodu pleistocena, trajalo je hiljadama godina, a završilo je prije oko 13.000 godina. Za vrijeme tog ledenog doba, oko 30% zemljine površine bilo je prekriveno ledom .

Poznata su i kraća razdoblja klimatskih promjena, koja su trajala samo nekoliko vijekova ili kraće. Iz istorijskih zapisa, na primjer, znamo da je u antičko doba klima u Evropi bila hladnija nego danas. Rimske legije su zimi prelazile zaleđenu rijeku Rajnu na svojim pohodima protiv Germana, a u savremeno doba Rajna se ne zaleđuje.

Poznato je i globalno zahlađenje koje je počelo sredinom 16. vijeka – tzv. “Malo ledeno doba”. Tako su obale Islanda, između 1650. i 1850. godine, svake godine bile nekoliko mjeseci potpuno okovane ledom, što je otežavalo ribolov tamošnjem stanovništvu .

Od kada je “Malo ledeno doba” završilo, u 18. vijeku, temperatura na Zemlji neprestano raste, i upravo taj trend porasta temperature postao je poznat kao “globalno zatopljenje”. S obzirom na promjene klime u prošlosti, jako malo naučnika smatra da je globalno zatopljenje samo još jedan prirodni ciklus klimatskih promjena, kakvih je u prošlosti bilo mnogo, a da je utiecaj ljudskog djelovanja na tu promjenu vrlo mali ili uopće nikakav.

Iako nije sporno da je u prošlosti mnogo puta došlo do globalnih klimatskih promjena, sadašnje globalno zatopljenje događa se mnogo brže nego bilo koja poznata globalna promjena klime u bližoj ili daljoj prošlosti. Ta brza promjena je jedan od glavnih razloga što postoji čvrst konsenzus da je sadašnje globalno zatopljenje primarno antropogeno. (Najportal)

Zanimljivosti

VIDEO Slučajni susret otkrio zanimljive detalje: Koji Sarajlija je najmlađi taksista u Evropi

Published

on

Edin s našim novinarom Batom Šišićem

Mjesec je novembar, a u Sarajevu pao prvi snijeg. I, kako obično biva sa vremenskim nepogodama veći dio građana koristi usluge taksista grada Sarajeva. A takom mog kratkog boravka u Sarajevu bio sam i ja njihov potrošač.

Osmijeh od uha do uha

Iskreno, obično se ne vozim Sarajevo taxijem iz nekih mojih prijašnjih loših iskustava sa tom firmom. Ali, ovaj put mi se mnogo žurilo i nisam birao, a prvi taksi koji sam zaustavio bio je upravo Sarajevo taxi. I, tako sjedam u auto, a odmah po ulasku dočeka me osmijeh vozača, kako se kaže u narodu, od uha do uha. Dečko jako mlad, veseo, komunikativan.

Pruža ruku da se upoznamo i reče da se zove Edin Čaušević. Vidio sam da je po godinama veoma, veoma mlad, pa moja novinarska znatiželja nije mi dala mira, pa ga upitah za godine. I, tako započe naša veoma zanimljiva komunikacija.

– Ja sam najmlađi taksista u Sarajevu, ako ne i u BiH ili bolje rečeno u Evropi. Imam samo 19 godina i naslijedio sam zanimanje moga oca, koji je bio dugogodišnji taksista u Sarajevu. Ustvari ovo je porodišni posao i naša porodična tradicija. Ima još mladih taksista, ali ja sam opet najmlađi od njih, jer ta neka starija generacija i generacija mog oca polagano odlaze u penziju, pa mi djeca preuzimamo. Nastavljamo zanimanje i posao kojim su se oni bavili. Moram da kažem da se mi mladi taksisti svi držimo zajedno, pazimo jedni na druge – rekao nam mladi Edin.

Njihovo dijete

Kako su te prihvatili stariji taksisti?

– Veoma, veoma lijepo. Mog tatu su svi poznavali i poštovali, ustvari prihvatili su me kao da sam njihovo dijete, što realno i jesam. Veoma često me kontaktiraju, nude pomoć pitaju me da li znam sve ulice, kako se općenito snalazim u poslu. Ali, mi ove mlađe generacije više sa tim nemamo problema, svi imamo ove pametne telefone, aplikacije. Jednostavno posao taksiste je veoma, veoma zanimljiv.

 

Po ulasku odmah sam primijetio da si veoma komunikativan, nasmijan.

– Iskreno taksisti su ogledalo svakog grada, ambasadori svakog grada. Jer svaki stranac koji dođe u grad većinom sjedne u taksi i, prvi njihov susret sa nekim recimo iz Sarajeva je upravo vozač taksija. Jednostavno taksista stvara prvi utisak o jednom gradu. Ja govorim više stranih jezika tako da mi je to jedna olakšavajuća okolnost po pitanju ovog posla i komunikacije sa ljudima.

Edin Čaušević osim što vozi taksi, uporedo sa poslom je i student.

– Da, tako je. Studiram informatiku, softverski inžinjering je bio moj izbor. To je ono što ima smisla uz ovaj posao koji radim. Jer u ovom poslu sam slobodan, nemam ograničeno vrijeme, tako da mogu da studiram.

Student Informatike

Kada završiš studij da li ćeš se nastaviti baviti taksijem?

– Jedno sigurno znam, da porodični posao neću ostaviti, ali vidjet ću šta će mi još život donijeti i gdje će da me odvede. Sa informatikom se može raditi iz svakog dijela našeg lijepog Sarajeva, tako da nismo ograničeni sa mjestom gdje se u tom trenutku nalazimo. A, meni je to veoma bitno da imam tu neku slobodu, koja meni mnogo znači.

Na pitanje da li je teško biti taksista u Sarajevu, Edin je odgovorio:

– Za mene zaista nije, jer mi svi mladi, pa tako i ja puni smo energije, elana. Meni se lično sviđa što upoznajem nove ljude, jedino je saobraćaj u Sarajevu malo specifičan. Ali, za mene je Sarajevo super u poređenju sa drugim gradovima u Evropi i regionu.

Da li se plašiš noćne vožnje, da li je bilo neprijatnih situacija?

– Da budem iskren, kako ja tako i moje kolege, mislim na ovu mlađu generaciju, mi baš biramo. Izbjegavam ili izbjegavamo da vozimo ljude koji su pijani ili pod dejstvom nekih od zabranjenih supstanci. Za sada zaista nisam imao nikakvih neugodnih situacija. Nekad ljudi to pogrešno shvate, ali zbog moje ili naše sigurnosti mi zaista biramo u trenutku koga ćemo da primimio u auto.

Siguran sam da je mnoge od vas koji ste ovo čitali, dirnula ova iskrena priča veselog i mladog sarajevskog taksiste Edina Čauševiča, čiji broj vozila je je 309 Sarajevo taksi.

Svaki nepoznati putnik, stranac koji uđe u njegov automobil shvatit će odmah koliko je Sarajevo, koliko je Bosna i Hercegovina gostoljubljiva zemlja i zemlja sa dosta mladih i veoma pametnih i talentiranih ljudi.

Bato Šišić (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending