Pratite nas

Zanimljivosti

Kako su trojica Hrvata oteli jugoslovenski avion, 1981: TAOCI SU BILI GLUMCI I FUDBALERI, ALI SU NASAMARILI OTMIČARE

Published

on

Nakon Drugog svjetskog rata, avionske otmice su bile uobičajne, a jedna takva desila se 1981. godine, u noći između 26. i 27. septembra kada je otet jugoslovenski avion.

Prava drama nastala je kada su trojica mladića iz Hrvatske, naoružana jednim pištoljem i nožem, otela JAT-ov avion “boing 727-200” koji je iz Titograda, današnje Podgorice, poletio za Beograd. Avion je bio pun glumaca i sportista.

Kriminalci su tada više od 20 sati kao taoce držali 98 putnika u avionu i osam članova posade. Ova filmska otmica počela je kada su se putnici ukrcali na avion u crnogorskom glavnom gradu, odakle je trebalo da se upute ka prijestonici Jugoslavije, Beogradu.

Međutim, umjesto u Beogradu, JAT-ov avion završio je nedaleko od azijske obale, na mediteranskom ostrvu Kipru, u gradu Larnaki, gdje je ova višečasovna drama okončana zahvaljujući dovitljivosti putnika i posade, piše Nova.

Na ovom letu među putnicima bio je cijeli sastav FK Budućnost, slavni glumci Žarko Laušević, Mihailo Miša Janketić i Marko Nikolić, estradna zvijezda Biljana Petrović, narodni heroji, generali u penziji Milan Šijan i Božo Lazarević.

Naime, avion je poletio iz tadašjneg Titograda i svratio u Dubrovnik, kako bi primio još neke putnike za Beograd. Ubrzo nakon polijetanja iz Dubrovnika ka jugoslovenskoj prestonici, trojica mladića, Borivoje Jelić, Mirko Križić i Milan Prpić, naoružani pištoljem i nožem, brzo su se izdvojili iz grupe putnika i počeli da viču da je avion otet i da će ubiti svakog ko im se suprotstavi.

Otmičari su naredili pilotu da avion usmjeri ka Italiji, ali su se predomislili i promijenili kurs ka Tel Avivu.

Izraelske vlasti su ih, međutim, upozorile da će oboriti avion ako se bude približio njihovoj teritoriji, pa je “Boing 727” sletio na aerodrom u Larnaki, na Kipru.

“Letjeli smo preko Jadrana do Italije, pa preko Grčke do Izraela i Kipra. Uskratili su nam samo putovanje u Afriku jer sam čuo otmičare da su planirali da letimo za Johanesburg”, prisjećao se u jednom intervjuu za “Blic” Miša Janketić.

“Niko nas nije oslobodio. Sami smo se oslobodili. Čak su i strane novine pisale danima ‘ne otimajte Jugoslovenima avione’, ‘Putnici kidnapovali kidnapere'”, ispričao je Miša Janketić o tome kako su putnici, nakon diverzije koju su sproveli, uspjeli da pobjegnu otmičarima.
Ključnu ulogu odigrali su generali Šijan i Lazarević. Oni su inscenirali požar u avionu na pisti aerodroma u Larnaki, što su ostali putnici iskoristili da napuste “boing”.

Borivoje Jelić, rodom iz Bjelovara, osuđen je na osam, a njegovi saučesnici Mirko Križić i Milan Prpić na pet godina i tri godine zatvora. Jelić je tvrdio da je iza ove otmice stajala teroristička grupa “Bader-Majnhof”, a njegova želja je, kako je pričao kasnije na televiziji, bila da ubije Tita. Dospio je, međutim, u zatvor u Njemačkoj, a u međuvremenu je Tito umro. U njemačkom zatvoru upoznao se sa nekim ljudima iz terorističke grupe “Bader-Majnhof” i pod njihovim uticajem je odlučio da otme avion.

Žarko Vukčević, nekadašnji fudbaler FK Budućnost, bio je jedan od putnika koji se tada našao u toj nezgodnoj situaciji. On se sjeća kako je to zapravo izgledalo.

„Letjelo se iz Titograda, za Dubrovnik, pa onda za Beograd. Iz ekonomskih razloga da JAT ne bi imao velike troškove spajali su letove jer nije bilo mnogo putnika u tom periodu. Kada smo iz Dubrovnika poletjeli za Beograd to se desilo. Sjedio sam u prvom redu sa još dvojicom kolega iz fudbalskog kluba kada je došao čovjek i uperio mi pištolj u glavu. Rekao je da se prebacimo u zadnji dio aviona – rekao je Vukčević i nastavio:

„Bilo nas je svega 50 putnika tako da kada smo se svi prebacili u zadnji dio aviona, prednji dio aviona je ostao prazan. Na jednom od sjedišta je bila žena koja je takođe bila u toj grupi koja je otela avion. Kako je prolazilo vrijeme hvatao nas je strah, ali smo dobili i neku vrstu humora pa smo se i šalili.

Marko Nikolić je 2015. upoznao Borijvoja Jelića koji ga je oteo i oprostio mu je. Ovaj susret organizovao je Mašan Lekić, autor emisije “Dosije”. Nikolić i Jelić sreli su se u jednom beogradskom parku, gdje su se prisetili ovog traumatičnog događaja.

“Baš mi je drago da smo se sreli”, započeo je razgovor Jelić.

“Meni je sada drago, ali onda kad smo se sreli u avionu, nije mi bilo baš drago”, jasan je bio Nikolić.

“Ja se vama duboko i istinski izvinjavam. To je moglo da se desi bilo kome. Okajao sam svoje grijehe, a volio bih i vi da mi oprostite”, iskreno je rekao otmičar.

“Nisam se poslije toga plašio, nastavio sam da letim, ali neki više nikad nisu ušli u avion. Navukli su strah. Sve najbolje vam želim i da se vidimo na nekom ostrvu da ljetujemo zajedno ako nas neko ne ukrade”, za kraj susreta našalio se glumac koji je bio dobro poznat po humoru, ali i velikom srcu. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending