Pratite nas

Zanimljivosti

Gospođa se baškarila u plićaku, pa nagrabusila: NEŠTO ME ĆAPILO ZA POZADINU

Published

on

Da se ne treba uvijek opterećivati silnim temama o kojima pišu znani i neznani na raznoraznim grupama na društvenim mrežama, dokaz je i slučaj žene koja je ljetovala u Grčkoj.

Sa sinom je otišla na Eviju, po prvi put, a od silnog straha od otrovnih riba koje “vrebaju” iz plićaka, meduza koje žare i nemilosrdnih ježeva koji jedva čekaju da se neko na njih nabode, ponijela je i pola omanjeg kofera lijekova i krema za razne slučajeve.

Uvjerena je, kaže, da nije toliko čitala raznoraznih ispovijesti ne bi ni obraćala pažnju i, ubijeđena je, ništa se loše ne bi ni desilo. Nego je ona baksuz, kaže.

Prvog dana nju je u plićaku nešto ubolo u zadnjicu. Nije, kaže, ona izmislila ni patentirala brćkanje u plićaku. Plaža mahom kamenita, dok je u vodi tu i tamo bilo i pijeska i sitnog kamenja. Metar, dva od obale kamenje je bilo obraslo mahovinom, a primijetila je da u vodi ima i neke, kako je objasnila, trave nalik na školjke. Primijetila je dva, tri manja ježa, koje je gledala da izbjegne. Dok je svo vrijeme gledala gdje joj je dijete, sjela je na obalu i odmah osjetila bol s desne strane “sjedalnog trapa”.

„Odmah sam ustala, ali u vodi ništa nisam vidjela. Pipnula sam i osjetila nekoliko odvojenih plikova. Kao kad se komarac baš počasti vašom krvlju pa ostavi one velike plikove. Bilo ih je bar tri. Do trenutka kad smo stigli u sobu, što je bilo poslije sat do dva, svi plikovi su se spojili u jedan. Bilo je crveno i natečeno. A boljelo je, bogami, kao rijetko šta.

U jednom trenutku sam opet sjela, ali na suhi dio plaže, nadajući se da će toplota kamenja da izvuče bol. Znam da sam razmišljala, šta ako me ćapila ona riba što se ukotvi u plićaku, da li od nje ostaje neka žaoka ili nešto slično. Jer kažem svakakve sam gluposti pročitala. Ali ništa tog tipa nisam mogla da napipam – priča ona dok umire od smijeha zbog svega što joj se desilo.

Kako kaže, nikad je do sad ni meduza nije ožarila, ma nikad je, kaže nije ni vidjela u vodi, a kamoli nešto gore od toga. Al’ kad krenete, najviše zbog sigurnosti djece, da razmišljate o svakoj eventualnosti, onda kao da nešto i prizovete.

Srećom, kaže, u svojoj priručnoj apoteci imala je i kremu koja je poslužila svrsi, jer služi za ujede meduza, ali i u ovom slučaju je obavila posao. Kod ljekara nije htjela da ide, jer kaže, nije bilo potrebe. Bol je nešto kasnije prestala, a razmišljala je da ode jedino u slučaju nekih komplikacija, temperature, do čega nije došlo.

Svakim danom otok je bio sve manji, mada se sporo povlačio.

„Možda sat vremena prije svega toga, vidjela sam dječaka od desetak godina, kako ide ka majci i govori “Mama, mama, ujela me meduza”, i zaista, na leđima su se vidjela dva tri otoka, ništa strašno. Odmah sam i ja postala obazriva i počela pogledom da “švrljam” po vodi ne bih li ugledala meduzu. Ništa nisam vidjela, pa sam pomislila da sam bezbjedna, al’ ne lezi vraže.

Nekoliko dana kasnije je u razgovoru sa djevojkom zaposlenom u turističkoj agenciji saznala da se još jedna turistkinja požalila na slične simptome i da joj je ljekar rekao da sigurno nije u pitanju meduza.

Na kupanje je otišla već sutradan, ali joj napamet više nije padalo da sjedi u plićaku. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending