Pratite nas

Zanimljivosti

Gospođa se baškarila u plićaku, pa nagrabusila: NEŠTO ME ĆAPILO ZA POZADINU

Published

on

Da se ne treba uvijek opterećivati silnim temama o kojima pišu znani i neznani na raznoraznim grupama na društvenim mrežama, dokaz je i slučaj žene koja je ljetovala u Grčkoj.

Sa sinom je otišla na Eviju, po prvi put, a od silnog straha od otrovnih riba koje “vrebaju” iz plićaka, meduza koje žare i nemilosrdnih ježeva koji jedva čekaju da se neko na njih nabode, ponijela je i pola omanjeg kofera lijekova i krema za razne slučajeve.

Uvjerena je, kaže, da nije toliko čitala raznoraznih ispovijesti ne bi ni obraćala pažnju i, ubijeđena je, ništa se loše ne bi ni desilo. Nego je ona baksuz, kaže.

Prvog dana nju je u plićaku nešto ubolo u zadnjicu. Nije, kaže, ona izmislila ni patentirala brćkanje u plićaku. Plaža mahom kamenita, dok je u vodi tu i tamo bilo i pijeska i sitnog kamenja. Metar, dva od obale kamenje je bilo obraslo mahovinom, a primijetila je da u vodi ima i neke, kako je objasnila, trave nalik na školjke. Primijetila je dva, tri manja ježa, koje je gledala da izbjegne. Dok je svo vrijeme gledala gdje joj je dijete, sjela je na obalu i odmah osjetila bol s desne strane “sjedalnog trapa”.

„Odmah sam ustala, ali u vodi ništa nisam vidjela. Pipnula sam i osjetila nekoliko odvojenih plikova. Kao kad se komarac baš počasti vašom krvlju pa ostavi one velike plikove. Bilo ih je bar tri. Do trenutka kad smo stigli u sobu, što je bilo poslije sat do dva, svi plikovi su se spojili u jedan. Bilo je crveno i natečeno. A boljelo je, bogami, kao rijetko šta.

U jednom trenutku sam opet sjela, ali na suhi dio plaže, nadajući se da će toplota kamenja da izvuče bol. Znam da sam razmišljala, šta ako me ćapila ona riba što se ukotvi u plićaku, da li od nje ostaje neka žaoka ili nešto slično. Jer kažem svakakve sam gluposti pročitala. Ali ništa tog tipa nisam mogla da napipam – priča ona dok umire od smijeha zbog svega što joj se desilo.

Kako kaže, nikad je do sad ni meduza nije ožarila, ma nikad je, kaže nije ni vidjela u vodi, a kamoli nešto gore od toga. Al’ kad krenete, najviše zbog sigurnosti djece, da razmišljate o svakoj eventualnosti, onda kao da nešto i prizovete.

Srećom, kaže, u svojoj priručnoj apoteci imala je i kremu koja je poslužila svrsi, jer služi za ujede meduza, ali i u ovom slučaju je obavila posao. Kod ljekara nije htjela da ide, jer kaže, nije bilo potrebe. Bol je nešto kasnije prestala, a razmišljala je da ode jedino u slučaju nekih komplikacija, temperature, do čega nije došlo.

Svakim danom otok je bio sve manji, mada se sporo povlačio.

„Možda sat vremena prije svega toga, vidjela sam dječaka od desetak godina, kako ide ka majci i govori “Mama, mama, ujela me meduza”, i zaista, na leđima su se vidjela dva tri otoka, ništa strašno. Odmah sam i ja postala obazriva i počela pogledom da “švrljam” po vodi ne bih li ugledala meduzu. Ništa nisam vidjela, pa sam pomislila da sam bezbjedna, al’ ne lezi vraže.

Nekoliko dana kasnije je u razgovoru sa djevojkom zaposlenom u turističkoj agenciji saznala da se još jedna turistkinja požalila na slične simptome i da joj je ljekar rekao da sigurno nije u pitanju meduza.

Na kupanje je otišla već sutradan, ali joj napamet više nije padalo da sjedi u plićaku. (Naj portal)

Zanimljivosti

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

Published

on

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

U Gradskoj biblioteci „Mak Dizdar“ u Stocu u subotu u 18 sati bit će održana promocija knjige “Bajgorić” autorice Indire Durmić.

Guslarska poezija

Ovo izuzetno naučno-istraživačko djelo osvjetljava život i umjetnost jednog od najvažnijih guslara u bosanskohercegovačkoj tradiciji, narodnog pripovjedača (guslara) Halila Bajgorića koji je opjevao historiju Bosne i Hercegovine, Like i Slavonije (Osika).

– Ova knjiga ima izuzetnu vrijednost, jer je građa o Bajgoriću preuzeta iz Millman Parry Collection. Zbirke koja se čuva na Harvardu i koja sadrži bogate izvore o usmenoj književnosti Balkana.

Kulturno nasljeđe

Kroz transkripciju ove građe omogućavamo publici bolje razumijevanje kulturnog naslijeđa i umjetničke tradicije koju guslarska poezija predstavlja.

– Kroz istraživanje života i umjetnosti guslara Bajgorića, studija bilježi i prenosi tradiciju guslarskog stvaralaštva. Ona ima ključnu ulogu u čuvanju historije, običaja i moralnih vrijednosti zajednice. U vremenu globalizacije, ovakvi radovi podsjećaju na važnost njegovanja lokalne kulturne baštine. Studija pruža resurse za obrazovanje novih generacija o značaju guslarske tradicije.

– Ova promocija predstavlja priliku ne samo za očuvanje kulturnog naslijeđa, već i za jačanje povezanosti sa svjetskom zajednicom, kroz prizmu globalnog priznavanja umjetničke baštine Bosne i Hercegovine. Ono što ovu promociju dodatno čini posebnom je uloga Đemile Talić Gabriel kao promotorice.

Dodatna težina

– Kao zastupnica za multikulturalizam RCNs u Novom Južnom Velsu (NSW), njeno prisustvo i angažman daju dodatnu težinu ovoj promociji. Jer gospođa Talić Gabriel aktivno doprinosi dijalogu među kulturama i globalnom priznanju kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine – kaže autorica Indira Durmić.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending