Goran Gagić, jedan od najuspješnijih mladih pčelara u regionu, otišao je krajem aprila na sjever Norveške. Prošle godine Gagić je u julu prvi put otišao u Norvešku i za samo sedam dana tamošnje pčelare zadivio umijećem u uzgoju visokokvalitetnih matica, te proizvodnji matične mliječi i ostalih proizvoda.
U potkozarskom selu Kijevci kod Gradiške na povjerenje rodbini ostavio je 130 pčelinjih društava i moderan apicentar. Jasno im je odredio šta trebaju uraditi do kraja pčelarske sezone dok se ne vrati iz Skandinavije.
Ovaj tridesetogodišnji pčelarski stručnjak, koji je ogromno znanje stekao radeći uz profesora Gorana Mirjanića, te posjećujući brojne seminare i predavanja širom Evrope, ima pune ruke u gradu Gran.
“U Granu i okolnim gradovima ima oko 250 košnica. Klima je ovdje mnogo svježija nego kod nas i sad su upravo u cvijetu lijeska i vrba. Moj posao se sastoji od održavanja pčelinjaka, kompletnih radova u toku jedne sezone, proizvodnje matica, matične mliječi, rojeva, meda, polena… Takođe vodim računa o zdravstvenom stanju košnica, javio je Gagić iz Norveške.
Kada je loše vrijeme ili kiša, onda su tu standardni poslovi u pčelarstvu, topljenje voska, sklapanje novih ramova, čišćenje starih, pakovanje meda i sve ostalo što prati jedan veliki sistem od oko 500 košnica.
“Na ovim pčelinjacima radim sam, a firma posjeduje još oko 200 košnica širom Osla, ali to rade drugi ljudi. Pčelarstvo im je visoko razvijeno, mnogo pažnje se posvećuje zdravstvenom stanju i kvalitetu matica. Matice se voze na oplodnju u izolovanu oplodnu stanicu, duboko u planinama gdje nema pčelinjaka ili pčela u prirodi, i za te potrebe se vrši uzgoj trutova od probranih zajednica, prenosi Gagić norveške metode pčelarenjau razgovoru sa Boškom Grgićem.
Ovaj mladi pčelar koji svoja iskustva i proizvode izlaže na sajmovima i skupovima od Splita i Sarajeva, do Beograda, Ljubljane i drugih evropskih gradova, kaže da u Norvešku ide da naplati svoje znanje, ali i da pokupi tajne tamošnjih pčelara, pogotovo u vrijeme velikih kiša i hladnoća.
“Mi pčelari se trebamo ugledati na pčelinje društvo, a za nama svi poljoprivrednici i kompletno društvo. Ovdje je najviši standard, ali ne pada mi na pamet da ostanem duže da radim. Kod nas je najbolja klima, izobilje vegetacije i čiste vode, samo nam nedostaje discipline, odgovornosti i radnih navika, rekao je na kraju razgovora Goran Gagić.
Koliko je iskren ovaj mladi pčelar, pokazuje i norveška štampa koja je njegove metode i sedmodnevni rad u ovoj skandinavskoj zemlji prošle godine čak nazvala revolucionarnim radom u pčelarstvu. (Naj portal)
