Sudbine
Vaso je izgubio glavu zbog očevine: SNAHA SA KĆERKAMA GA NA SMRT PREMLATILE NA TAVANUi
“Ubile su ga na tavanu. Nisu ni bile svjesne šta su uradile. Pola sata su se svađali, odjekivali su glasovi cijelom ulicom. Nakon toga samo se čuo Vasa koji zapomaže: “Upomoć! Upomoć!”.
Ovo pričaju komšije Vase I. (73), muškarca koji je 23. maja, kako se sumnja, ubijen u kući u Smederevu, a za čiju smrt se sumnjiče njegova snaha i njene dvije kćerke.
Sumnja se da su A. I. (44) i B. I. (45), nakon rasprave svom rođaku zadale više udaraca po glavi i tijelu, ali i da su ga stezale u predjelu vrata zbog čega je on, kako se sumnja, preminuo. Komšije navode da njihova svađa oko podjele porodične kuće traje godinama unazad i da je u toku i sudski postupak zbog toga.
“Vasa je bio inženjer, ali je imao prijeku narav. Živio je u Kanadi sa ženom i dva sina, a ima i unuke. Radio je u Kanadi skoro 30 godina, a čak 20 godina nije dolazio u Smederevo. Eto, ovo ljeto je došao na par mjeseci, dok traje sudski proces. Morao je da se pojavljuje na suđenjima – pričaju komšije ove porodice.
Inače, njihova porodična kuća, je dvojna, odnosno ima dva ulaza. Jedna polovina pripada jednom bratu, suprugu od uhapšene žene, a druga polovina ubijenom V. I. Svako je imao svoj dio.
Ubijeni Vaso se vratio u svoj dio kuće, a njegova snaha živi u drugom dijelu.
Komšije kažu da pretpostavljaju da je problem nastao kada se V. I. vratio u Smederevo iz inostranstva.
“M. I. i njene kćerke su vjerovatno koristile i njegov dio kuće dok on nije bio tu, jer je on zaista rijetko dolazio ranije. Međutim, u posljednje vrijeme je to bilo sve češće jer je u penziji godinama već, i sad kad se vratio ostao je duže, a moguće je da se ne bi ni vraćao za Kanadu.
Kako kažu komšije stravičan zločin dogodio se na tavanu, dok je beba jedne od sestara bila u kući.
“Beba je spavala u sobi ispod, nakon njihovog vikanja beba se probudila i počela da plače. Jezivi zvuci su se čuli iz te kuće tog dana – pričaju nam oni.
Oni se prisjećaju kobnog dana i objašnjavaju nam kako je došlo do ovog brutalnog ubistva.
“Sud je majci i kćerkama dodijelio tavan, međutim, Vasa je sklanjao crijep kako bi ušao na taj tavan i eto, obilo mu se u glavu. Čule su da je ušao i popele se gore, tada je i nastala svađa. Poslije već znate i sami – ispričali su nam oni.
Komšije porodice ističu i da su dvije sestre bile u dobrim odnosima sa sinovima Vase, te da su čak i išle kod njih u Kanadu.
“Bili su u dobrim odnosima, nije bilo problema među njima. Sestre su obrazovane, završile su fakultete, čak je jedna od njih skoro i bila u Kini gdje je radila kao prevodilac engleskog jezika – objašnjavaju nam oni.
Međutim, kako dalje navode, muškarcu koji je ubijen su čak i sinovi pričali da pusti tu kuću i da ima drugo zemljište, ali on nije želio da odustane jer su tu kuću, kako objašnjavaju naši sagovornici, sazidali njegovi roditelji.
“Žena čija je beba bila u kući i plakala, pozvala je policiju. Uplašile su se, sigurno nisu ni bile svjesne šta su uradile. Kada je došla policija i pitala ih šta je sa njim, gdje se nalazi, one su rekle da je na tavanu, ali da ne znaju da li je živ. Policija je došla do tog dijela krova gdje je bio pomjeren crijep i dozivala nesretnog čovjeka, međutim, nije se odazivao – objašnjavaju nam oni.
Zanimljivo je da su uhapšene žene u sudnici se branile ćutanjem. (Naj portal)
.
Sudbine
Milenko Ignjatović (69) iz Šapca: KAKO SAM UZ POMOĆ KONJIČKOG SIRUPA TRAVARA MIRSADA KRNJIĆA ŠEĆER DOVEO U NORMALU!
Milenko Ignjatović je 69-godišnji penzioner iz Šapca nekoliko godina je bolovao od šećerne bolesti tipa 1. Cijeli radni vijek je proveo u čuvenoj šabačkoj „Zorci“. Nije dugo uživao u penzionerskim danima, kada mu je na vrata „pokucala“ ova bolest.
„Preko 60 godina živiš potpuno zdrav, ne mareći kolika ti je glukoza u krvi, koliko ugljikohidrata ćeš unijeti, koliko čega pojesti… I onda svijet ti se sruši. Priznam, nije bilo prijatno dobiti tu dijagnozu, a dobio sam je 2020. godine – započinje priču Milenko.
Prvi medicinski nalazi su pokazivali vrijednost šećera 15 jedinica. Dobio je farmakološku terapiju: „Gluformin“ 500, kojeg je uzimao ujutro i naveče, te „Diaprel“ (po pola tablete ujutro). Uz sve to dobio je savjete o strogim režimima ishrane, te preporuke da se bavi fizičkim aktivnostima. I da živi disciplinovan život.
„Tu terapiju sam koristio oko dvije godine. Pazio sam na ishranu. Istovremeno, koristio sam sve moguće biljne preparate, čajeve i mješavine, koji su se nudili u biljnim apotekama ili na internetu za pomoć u liječenju kod dijabetesa. Nikakve koristi od njih nije bilo, sve je prevara – nastavlja naš sagovornik.
Iako je bio naučio da živi s bolešću, on nije prestajao da traga za lijekom.
„Ja sam redovno uzimao tablete, bukvalno sam gladovao, ali sam uspijevao održavati vrijednosti šećera u normali. Ipak, nije lako živjeti s takvom dijagnozom i stalnim strahom da šećer ne „podivlja“. Zato sam tragao za rezervnim varijantama…“
Na društvenim mrežama je naišao na priču o travaru Mirsadu Krnjiću iz Konjica. Vrlo brzo su stupili u kontakt. U cijelu priču se uključuju doktor Mišo Vučković i nutricionista Ana Trkulja Vučković.
„Bilo je to krajem avgusta prošle godine. Uradio sam kompletne medicinske nalaze, poslao ih dr. Vučkoviću, te dobio sirup i čajeve. U početku sam uz Krnjićevu terapiju koristio i tablete, ali sam ih vremenom reducirao. Sjećam se, imam i zapisano, 6. septembra prošle godine sam prestao sa uzimanjem lijekova potpuno, a nastavio samo Konjićki sirup i čajeve“.
I tako je Milenko počeo da okreće novu stranicu života. Uz režim ishrane, po Aninim savjetima i gutljaje Krnjićevog sirupa i čajeve, a sve pod kontrolom doktora Miše Vučkovića, četiri mjeseca je čekao čarobne riječi, ali i da se fizički i psihički osjeća kao bivši „šećeraš“. Popio je ukupno četiri Krnjićeve terapije.
Svo to vrijeme redovno je kontrolisao vrijednosti šećera; one, naročito one jutarnje, nikada nisu prelazile pet jedinica. U njegov život su se vraćale snaga, energija, vedrina… Kazali su mu da mu više nije potreban Krnjićev sirup, ali da može ponekad popiti njegov čaj. I još su rekli da može pojesti što god poželi, ali u granicama umjerenosti.
„Volim kolače, a nisam ih jeo nekoliko godina. Od februara ove godine sam ih počeo jesti. Pojedem i parče torte, popijem čašu crnog vina. Uglavnom, ja sada uživam i u kuhinji. Ali šećer „ne divlja“ – kazuje Milenko.
Iako više ne uzima nikakvu terapiju, Milenko redovno odlazi na medicinske kontrole. Kaže, prije nekoliko dana je radio kontrolu tromjesečnog šećera. Rezultati su sjajni, vrijednost je 5,9 jedinica.
„Moja doktorica je oduševljena. Sve sam radio uz njeno znanje. I nju je zanimalo šta će se desiti. Nakon sjajnih nalaza počela se interesovati za Krnjića.
Sve to što se u njegovom životu izdešavalo u vezi šećerne bolesti, Milenko kaže da se nije događalo slučajno. Sudbina mu je namijenila bolest, ali Božijom voljom ga je uputila tamo gdje ima lijeka. U Konjic, odnosno u Beograd. On je danas aktivan i u FB grupi „BILJEM PROTIV ŠEĆERNE BOLESTI“. Želi da svoja zlata vrijedna iskustva podijeli sa svim ljudima kojima je sudbina poslasla dijabetes.
„Ja želim samo da se zna istina. Ne pada mi na pamet da nekoga hvalim, a da to nije istina. Krnjićeva terapija za liječenje dijabetesa meni je preporodila gušteraču, a šećer normalitirala – kaže na kraju Milenko Ignjatović.
Kontakt telefon travara Mirsada Krnjića je 061 383 325. Pozivni za BiH je 00387. (E. Milić/Naj portal)
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON