Pratite nas

Zanimljivosti

Znate li po čemu je 4. maj poseban dan u svijetu: POSVEĆEN JE SVIM KOKOŠKAMA SVIJETA

Published

on

U mnogim zapadnim zemljama cijeli maj posvećen je njegovanju saosjećanja prema najzlostavljanijim životinjama na planeti. Međunarodni dan poštovanja koka je dan ukazivanja poštovanja prema kokoškama i drugoj domaćoj živini.

On je ustanovljen na 4. maja 2005. godine, kad ga je pokrenula aktivistkinja Karen Dejvis, ne samo za kokoške, već i za druge domaće ptice sa farme kao što su ćurke i patke.

Ove ptice uzgajaju se za proizvodnju hrane, eksperimente, obrazovanje i zabavu. Zbog toga je cilj Međunarodnog dana poštovanja kokošaka da smanji bol i nevolju ovih ptica podizanjem svesti javnosti o njihovom stanju. Dan takođe naglašava važnost i prednosti veganskog načina života.

Kokoške se smatraju potomcima dinosaurusa i najrasprostranjenije su pripitomljene ptice koje se mogu naći svuda gde postoji ljudska populacija.

Divlje kokoške su evoluirale od divljih ptica iz džungle i nalik su pticama iz jugoistočne Azije koje su živjele prije 50 miliona godina. DNA analiza i matematički modeli prate njihovo porijeklo: prva amnionska jaja pojavila su se prije otprilike 340 miliona godina, a prva kokoška se pojavila prije oko 58.000 godina.

Pripitomljavanje koka počelo je prije 8.000 godina u jugoistočnoj Aziji, a zatim se proširilo po cijelom svijetu.

U početku se kokoške nisu koristile za ishranu, ali su upotrebljavane u borbama, posebno pijetlovi. Tek između 400. i 200. godine prije nove ere, ljudi su počeli da koriste kokošku u ishrani.

Kokoške su od početka pripitomljavanja stradale zbog uslova života i konstantnog zlostavljanja, zbog čega je i pokrenut Međunarodni dan njihovog poštovanja. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending