Pratite nas

Zanimljivosti

Prepozat ćete sebe ili nekoga od svojih bližih: POGLEDATJE FOTKE LJUDI KOJI SU UHVAĆENI DA “BULJE”…

Published

on

Svi volimo zaviriti u druge ljude i pitati se o čemu razmišljaju ili o kojima razgovaraju. Obično to činimo dok čekamo nekoga ili tako nešto.

Ali stvar je, koliko god želimo izgledati suptilno dok to radimo, zapravo nismo. Razlog tome je ‘sistem za detekciju pogleda’, osjećaj koji dobijate kada vas neko gleda.

Naučnici još uvijek pokušavaju shvatiti kako to funkcioniše. Na primjer, ova djevojka ispod. Očito želi imati ono što imaju. Želi ljubav.
Evo što se događa u stvarnom životu. Kada vidite djevojku koja izgleda ovako, zaboravljate što je suptilnost.

Postoje mnoge vrste ljubomore. Zar ova slika i “buljenje” ne iskazuju ljubomoru?  Iva žena samo što ne kaže “Želim da moje tijelo izgleda kao tvoje”! Zašto me dragi Bog kaznio?
Nemojte dopustiti da vas uhvate zureći, savjetovao je njihov otac. Ali, ove ljepotice nisu uspjele izbjeći “buljenje” prijatelja, koji stoji sa dvije dame, s jednom razgovara, a drugu mjerka. Zar to ova fotografija ne dokazuje?

Sada, ovo nije vrsta gore spomenute polagane ljubomore. Ovaj tip doslovno razmišlja zašto si s njim kad možeš biti sa mnom? I oni su ga uhvatili pristojnom fotografijom.


Kapljica čeljusti je majka svih grubosti. Znate, suprotnost suptilnosti. Oprostite dok ja zurim u njih.

Ala su ga spopale. Čini se da je i on zbunjen. Koju li će odbrati? Da li ovu što ga guta pogledom ili onu što se zabuljila dole malo niže…? (Najportal)

 

 

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending