Pratite nas

Zanimljivosti

Kako otkriti autizam kod odraslih osoba? Ovo su znaci.

Published

on

Kako otkriti autizam kod odraslih osoba? Ovo su znaci.

Kristini Mekginis je otkriven autizam kad je imala 33 godine, a poželjela je da napravi dokumentarni film o svom djetinjstvu kako bi pomogla i drugim djevojčicama i ženama sa ovom dijagnozom.

Britanska manekenka i TV zvijezda kaže da, poput nje, mnogi nisu svjesni da se i sami nalaze na nekoj tački spektruma raznih autističnih poremećaja.

Ljekari kažu da je ovaj problem u razvoju doživotan i, mada se obično otkriva već na dečjem uzrastu, može se dijagnostikovati mnogo kasnije.

Kod odraslih osoba, jedan od znakova je velika anksioznost u društvenim situacijama i teškoća da se razumije kako se druge osobe osjećaju i šta misle.

Autistični ljudi često djeluju grubo, kao da nisu zainteresovani za druge, umiju da zvuče nevaspitano, a teško im je da izraze svoja osjećanja. Ne razumiju ironiju i sarkazam, shvataju sve što im se kaže bukvalno.

Vole da imaju istu rutinu svakog dana i postaju veoma anksiozni ako se ona poremeti. Dešava se da, u društvu, izbjegavaju direktan kontakt očima, a ne razumiju mnoga pravila bontona pa će često govoriti uglas s ostalima.

Nemaju jasnu koordinaciju u ličnom prostoru – drugim ljudima se ponekad izuzetno približe, a burno reaguju ako njima neko priđe ili ih dotakne.

Pažnju im privlače najsitniji detalji, šare, mirisi, zvukovi koji su drugim ljudima neinteresantni. Prije nego što počnu da nešto rade, vole da sve isplaniraju do posljednje sitnice.

U Velikoj Britaniji, gdje živi i radi manekenka Kristina Mekginis, procjenjuje se da je oko 1,5 odsto djece autistično. Češće se autizam otkriva kod dječaka, što se tumači mogućim većim genetskim rizikom, ali i činjenicom da djevojčice “prođu neprimijećeno”.

Tako je, prošle godine, voditeljka Melani Sajks objavila da joj je autizam otkriven tek u 51. godini. Kod nje je ustanovljen tek kad se podvrgla ispitivanju, radeći na dokumentarnom filmu o autističnim ljudima u obrazovnom sistemu. Melani kaže da ima problem da razumije šta drugi misle ili osjećaju, osejća se vrlo anksiozno u situacijama sa drugim ljudima i stvari shvata vrlo bukvalno. (Najportal)

Zanimljivosti

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

Published

on

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

U Gradskoj biblioteci „Mak Dizdar“ u Stocu u subotu u 18 sati bit će održana promocija knjige “Bajgorić” autorice Indire Durmić.

Guslarska poezija

Ovo izuzetno naučno-istraživačko djelo osvjetljava život i umjetnost jednog od najvažnijih guslara u bosanskohercegovačkoj tradiciji, narodnog pripovjedača (guslara) Halila Bajgorića koji je opjevao historiju Bosne i Hercegovine, Like i Slavonije (Osika).

– Ova knjiga ima izuzetnu vrijednost, jer je građa o Bajgoriću preuzeta iz Millman Parry Collection. Zbirke koja se čuva na Harvardu i koja sadrži bogate izvore o usmenoj književnosti Balkana.

Kulturno nasljeđe

Kroz transkripciju ove građe omogućavamo publici bolje razumijevanje kulturnog naslijeđa i umjetničke tradicije koju guslarska poezija predstavlja.

– Kroz istraživanje života i umjetnosti guslara Bajgorića, studija bilježi i prenosi tradiciju guslarskog stvaralaštva. Ona ima ključnu ulogu u čuvanju historije, običaja i moralnih vrijednosti zajednice. U vremenu globalizacije, ovakvi radovi podsjećaju na važnost njegovanja lokalne kulturne baštine. Studija pruža resurse za obrazovanje novih generacija o značaju guslarske tradicije.

– Ova promocija predstavlja priliku ne samo za očuvanje kulturnog naslijeđa, već i za jačanje povezanosti sa svjetskom zajednicom, kroz prizmu globalnog priznavanja umjetničke baštine Bosne i Hercegovine. Ono što ovu promociju dodatno čini posebnom je uloga Đemile Talić Gabriel kao promotorice.

Dodatna težina

– Kao zastupnica za multikulturalizam RCNs u Novom Južnom Velsu (NSW), njeno prisustvo i angažman daju dodatnu težinu ovoj promociji. Jer gospođa Talić Gabriel aktivno doprinosi dijalogu među kulturama i globalnom priznanju kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine – kaže autorica Indira Durmić.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending