Pratite nas

Zanimljivosti

Ljevaci su posebni: BRŽE SE NAPIJU, BOLJE PAMTE, KREATIVNIJI SU

Published

on

Otprilike 12% svjetske populacije čine ljevaci, 87% dešnjaci dok preostalih 1% osobe koje su sposobne ujednačeno koristiti obje ruke. Međutim, postotak ljevaka diljem svijeta polako se povećava pošto korištenje lijevom rukom postaje društveno prihvatljivo za razliku od prijašnjih vremena kada se u nekim državama znalo djecu pokušati prisiliti da nauče pisati desnom rukom.

Ipak, naša svakodnevnica je prilagođena dešnjacima. Makaze, mašina za rezanje, otvarač za limenke, fotoaparat – sa svim tim predmetima ljevaci će se namučiti i upravo ih zbog toga često proglašavaju „nespretnjakovićima“.

Zanimljivo je da je manji postotak ljevaka kod starijih u odnosu na mlađe. Razlog tome je da su ranije djecu prisiljavali da postanu dešnjaci. Više je onih koji su naučili koristiti i svoju desnu ruku podjednako spretno kao i lijevu, što im omogućava posebna građa i fiziologija mozga.

Kod dešnjaka su mozgovne polutke asimetrično razvijene, tj. razvijenija je lijeva polovica mozga koja kontroliše desnu stranu tijela dešnjaka. Kod ljevaka ne postoji obrnuti slučaj. Mozgovne polutke su jednako razvijene, ali, ljevaci imaju znatno više nervnih vlakana u mozgu od dešnjaka i upravo su ta vlakna važna za brži prijenos informacija između mozgovnih polutki. Tu počiva i uzrok bolje snalažljivosti ljevaka u prostoru, bolje percepcije treće dimenzije i, što je upravo značajno za ljevake, boljih rezultata u logici i matematici.

Taj višak nervnih vlakana je istovremeno i prednost i uslov koji omogućava život i svakodnevno prilagođavanje ljevaka u svijetu dešnjaka. Generalno gledano, ljevoruki ljudi su individualisti, kreativni, intuitivni, razmišljaju strateški, imaju neobično dobru muzičku memoriju, osjećaj za proporcije, pa su zato veoma zastupljeni u umjetnosti i arhitekturi.

U prošlosti lijeva se strana uvijek smatrala nesretnom. U srednjem vijeku ljevorukost se smatrala vražjim znakom i zbog toga su praznovjerja ljevaci često završavali na lomači.

Neki ljekar je najozbiljnije tvrdio 1937.godine da ljevoruka djeca „mucaju, škilje i gegaju se kao patke, a u igrama su pravi nespretnjakovići i šeprtlje“. To su gluposti, jer kjevaci nisu ništa manje pametni od dešnjaka. Oni samo neke stvari automatski obavljaju lijevom rukom.

Skloniji alergijama, migrenama i nesanici
Jedna studija pokazuje kako su ljevaci 11 puta skloniji alergijama nego dešnjaci. Također, 2 puta češće obolijevaju od migrena te se češće bore s nesanicom odnosno nedostatkom sna.

Brže se napiju?
Studija iz 2011. godine koja je proučavala 25 000 ljudi iz 12 različitih zemalja otkrila je zanimljivu sugestiju. Iako nisu skloni da u poznim godinama pretjerano piju kasnije u životu, studija je ipak sugerirala kako su ljevaci skloniji piću u umjerenim razinama nego dešnjaci.

Koeficijnet inteligencije
Često na internetu se pronađu informacije da su ljevaci inteligentniji. No, sve treba uzeti u obzir s dozom opreza. Studija iz 2007. godine pokazala je kako su ljevaci skloniji većem kvocijentu inteligencije, dok druga studija iz 2010. godine pokazuje upravo suprotno.

Dakle, što je istina? Dva istraživača sa Sveučilišta u Atini prikupili su podatke nekoliko pojedinačnih studija kako bi prikupili podatke iz mnogo veće veličine uzorka. Rezultati su pokazali kako su dešnjaci zanemarivo pametniji od ljevaka. Prosjek razine IQ-a ljevaka bio je 100, a dešnjaka 101,5. Dakle, ovakva razlika je zanemariva.

Bolje pamte?
Često se za ljevake smatra da odlično posmatraju okolinu te pamte lica i detalje na njima. Prema podacima jednog instituta iz 2008. godine, ljevaci i dešnjaci se na različite načine bave zadacima i performansama memorije. Provedeni eksperimenti pokazali su da kada se osobama daju 2 zadatka istovremeno, ljevaci su pokazali bolje rezultate jer se oslanjanju na problem u cjelini te traženju uzroka problemu.

Ljevaci su češće muškarci
Prema istraživanju iz 2008. godine, 23% više muškaraca je ljevoruko. Ova studija prikupila je podatke iz 144 pojedinačne studije, uključujući veličinu uzorka od gotovo 2 milijuna sudionika te se općenito prihvaća kako je statistički relevantna.

Kreativniji i često bolji u sportu
Ljevaci su posebno dobri bejzbolaši, tenisači i mačevaoci. U osnovi, bolje se ističu u pojedinačnim sportovima. Studija iz 2007. godine pokazala je kako postoji veća vjerovatnost da će kreativci i muzičari biti ljevaci. Nadalje, nešto starija studija iz 1977. pokazuje kako veći broj arhitekata su bili upravo ljevaci.

Klub ljevaka
Ljevaci imaju svoj dan. Svakog 13. avgusta se obilježava Međunarodni dan ljevaka. To je dan kojim se širom svijeta pokušava pobuditi svijest o prednostima i nedostacima te osobine. Sve je počelo formiranjem Kluba ljevaka (The Left-Handers Club) 1990. u Velikoj Britaniji, a britanski Klub ljevaka je 13. avgusta 1992. po prvi put organizirao obilježavanje Međunarodnog dana ljevaka. (Naj portal)

Zanimljivosti

VIDEO Slučajni susret otkrio zanimljive detalje: Koji Sarajlija je najmlađi taksista u Evropi

Published

on

Edin s našim novinarom Batom Šišićem

Mjesec je novembar, a u Sarajevu pao prvi snijeg. I, kako obično biva sa vremenskim nepogodama veći dio građana koristi usluge taksista grada Sarajeva. A takom mog kratkog boravka u Sarajevu bio sam i ja njihov potrošač.

Osmijeh od uha do uha

Iskreno, obično se ne vozim Sarajevo taxijem iz nekih mojih prijašnjih loših iskustava sa tom firmom. Ali, ovaj put mi se mnogo žurilo i nisam birao, a prvi taksi koji sam zaustavio bio je upravo Sarajevo taxi. I, tako sjedam u auto, a odmah po ulasku dočeka me osmijeh vozača, kako se kaže u narodu, od uha do uha. Dečko jako mlad, veseo, komunikativan.

Pruža ruku da se upoznamo i reče da se zove Edin Čaušević. Vidio sam da je po godinama veoma, veoma mlad, pa moja novinarska znatiželja nije mi dala mira, pa ga upitah za godine. I, tako započe naša veoma zanimljiva komunikacija.

– Ja sam najmlađi taksista u Sarajevu, ako ne i u BiH ili bolje rečeno u Evropi. Imam samo 19 godina i naslijedio sam zanimanje moga oca, koji je bio dugogodišnji taksista u Sarajevu. Ustvari ovo je porodišni posao i naša porodična tradicija. Ima još mladih taksista, ali ja sam opet najmlađi od njih, jer ta neka starija generacija i generacija mog oca polagano odlaze u penziju, pa mi djeca preuzimamo. Nastavljamo zanimanje i posao kojim su se oni bavili. Moram da kažem da se mi mladi taksisti svi držimo zajedno, pazimo jedni na druge – rekao nam mladi Edin.

Njihovo dijete

Kako su te prihvatili stariji taksisti?

– Veoma, veoma lijepo. Mog tatu su svi poznavali i poštovali, ustvari prihvatili su me kao da sam njihovo dijete, što realno i jesam. Veoma često me kontaktiraju, nude pomoć pitaju me da li znam sve ulice, kako se općenito snalazim u poslu. Ali, mi ove mlađe generacije više sa tim nemamo problema, svi imamo ove pametne telefone, aplikacije. Jednostavno posao taksiste je veoma, veoma zanimljiv.

 

Po ulasku odmah sam primijetio da si veoma komunikativan, nasmijan.

– Iskreno taksisti su ogledalo svakog grada, ambasadori svakog grada. Jer svaki stranac koji dođe u grad većinom sjedne u taksi i, prvi njihov susret sa nekim recimo iz Sarajeva je upravo vozač taksija. Jednostavno taksista stvara prvi utisak o jednom gradu. Ja govorim više stranih jezika tako da mi je to jedna olakšavajuća okolnost po pitanju ovog posla i komunikacije sa ljudima.

Edin Čaušević osim što vozi taksi, uporedo sa poslom je i student.

– Da, tako je. Studiram informatiku, softverski inžinjering je bio moj izbor. To je ono što ima smisla uz ovaj posao koji radim. Jer u ovom poslu sam slobodan, nemam ograničeno vrijeme, tako da mogu da studiram.

Student Informatike

Kada završiš studij da li ćeš se nastaviti baviti taksijem?

– Jedno sigurno znam, da porodični posao neću ostaviti, ali vidjet ću šta će mi još život donijeti i gdje će da me odvede. Sa informatikom se može raditi iz svakog dijela našeg lijepog Sarajeva, tako da nismo ograničeni sa mjestom gdje se u tom trenutku nalazimo. A, meni je to veoma bitno da imam tu neku slobodu, koja meni mnogo znači.

Na pitanje da li je teško biti taksista u Sarajevu, Edin je odgovorio:

– Za mene zaista nije, jer mi svi mladi, pa tako i ja puni smo energije, elana. Meni se lično sviđa što upoznajem nove ljude, jedino je saobraćaj u Sarajevu malo specifičan. Ali, za mene je Sarajevo super u poređenju sa drugim gradovima u Evropi i regionu.

Da li se plašiš noćne vožnje, da li je bilo neprijatnih situacija?

– Da budem iskren, kako ja tako i moje kolege, mislim na ovu mlađu generaciju, mi baš biramo. Izbjegavam ili izbjegavamo da vozimo ljude koji su pijani ili pod dejstvom nekih od zabranjenih supstanci. Za sada zaista nisam imao nikakvih neugodnih situacija. Nekad ljudi to pogrešno shvate, ali zbog moje ili naše sigurnosti mi zaista biramo u trenutku koga ćemo da primimio u auto.

Siguran sam da je mnoge od vas koji ste ovo čitali, dirnula ova iskrena priča veselog i mladog sarajevskog taksiste Edina Čauševiča, čiji broj vozila je je 309 Sarajevo taksi.

Svaki nepoznati putnik, stranac koji uđe u njegov automobil shvatit će odmah koliko je Sarajevo, koliko je Bosna i Hercegovina gostoljubljiva zemlja i zemlja sa dosta mladih i veoma pametnih i talentiranih ljudi.

Bato Šišić (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending