Pratite nas

Zanimljivosti

Većina ljudi zna šta znači, ali ne zna kako je nastala: KAKO JE NASTALA RIJEČ “KAŽI DRAGIČKA”?

Published

on

Naš jezik je bogat riječima, izrazima, frazama, poštapalicama. U svakodnevnom govoru možete čuti mnogo nekih izraza koje naši ljudi koriste, a strancima ih je teško objasniti.

Iako za većinu znamo značenje, ne znamo im porijeklo. Jedan od takvih izraza je i “Kaži dragička!”, koji se koristi kada nekome želimo da saopštimo lijepu vijest.

Ovom temom pozabavila se i emisija “300 čuda”, pa su anketirali desetak prolaznika. Iako su mahom znali odakle potiče, pravo značenje ove riječi nije im bilo poznato.

A ova riječ potiče iz starog Beograda, kada je u glavni grad došla jedna dama iz provincije koja je sa sobom ponijela i svoje provincijalsko vaspitanje.
Njena omiljena zabava bili su tračevi, međutim, dama nije voljela crnu hroniku, već je najradije prenosila lijepe vijesti.

Zahvaljujući svojoj visprenosti dospjela je u elitno društvo, pa je trčala od jedne do druge osobe prenoseći razne pikanterije.

Ova dama koja je uživala u trač partijama prezivala se Dragić. Kad je postala popularna odmah su se pojavili oni koji su joj na tome zavidjeli, te pokušali da budu kao ona. Ljudi su počeli da sumnjaju u vjerodostojnost vijesti koje dobijaju. Zato je ustanovljena šifra koja kad se izgovori potvrđuje da je vest istinita. Šifra je glasila: “Dragićka”. Jednom je neko izgovarajući šifru pogriješio i rekao: “Dragička” . Od tada do danas u narodu se ustalio običaj da se prije nego što se kaže lijepa vijest izgovori: “Dragička”. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending