Pratite nas

zdravlje

Način na koji kišemo, boja očiju, ruke i stopala, naš su zdravstveni karton: Veći nos – manje alergija, ćelavost otkriva bistrinu, prema uhu se predviđa infarkt

Published

on

Način na koji kišete može otkriti kojem ste roditelju genski sličniji, tvrde znanstvenici. Specifičan zvuk kihanja, otkrivaju, vrlo se često prenosi kroz mnoge generacije. No kako pokazuju istraživanja, kihanju su skloniji ljudi koji imaju manji nos.

Za one čiji su nosovi veći dokazano je da su otporniji na alergije, prehlade i gripe, što se skladno nadovezuje na antičko vjerovanje da veći i izražajan nos simbolizira moć i snagu. Oči, uši, ruke, stopala i ostali dijelovi tijela skrivaju zapanjujuće činjenice o zdravlju i osobnosti, tvrde stručnjaci. Otkriveno je, primjerice, da žene s muškobanjastom čeljusti imaju veću razinu muškoga hormona testosterona te su zato sklonije varanju partnera.

No osim što riskiraju vezu, zbog viška testosterona sklonije su i “muškim” bolestima poput srčanog i moždanog udara. Razina muškog hormona vidi se i na bicepsima, pa će žene s jačim rukama ujedno biti i agresivnije te sklonije ozljedama.

Boja očiju otkriva rizik od gubitka vida 

Ljudi plavih ili svijetlih očiju zbog manjka pigmenta osjetljiviji su na svjetlost i skloniji razvoju stanja povezanih sa starenjem poput makularne degeneracije i sive pjege. Prema drevnoj kineskoj umjetnosti “čitanja lica”, ljudi čije su oči vrlo blizu samopouzdani su i samostalni.

Prema uhu se predviđa infarkt

Ljudi krupnih ušiju, prema tradicionalnome kineskom vjerovanju, vitalni su i samostalni te hrabri učiniti što god naume u životu. Dijagonalni nabor preko ušne resice može biti rani signal povećana rizika od bolesti srca.

Hladne noge zbog štitnjače

Žene starije od 40 godina kojima su stopala često hladna mogu imati problema s neaktivnom štitnjačom, žlijezdom koja regulira metabolizam i temperaturu. Visoki svodovi stopala upućuju na samostalne ljude.

 Masnoće na stražnjici, a ne na trbuhu štite srce i žile

Krupna, zaobljena stražnjica upućuje na manji rizik od srčanih bolesti, a prema indijskom vjerovanju, povezana je s optimističnim pogledom na život.  S druge strane, oni “skromnije” pozadine nerijetko imaju nizak loš (LDL), a puno viši dobar (HDL) kolesterol te su manje skloniji dijabetesu, pokazuju istraživanja.

Žene krupnijih i širih bokova često su zaboravljivije od onih sitnije građe, utvrdili su američki znanstvenici. Njihovi britanski kolege sa Sveučilišta Southampton otkrili su da je postotak razvoja raka dojke više nego trostruko veći u žena čije su majke imale široke bokove.  No krupnija zdjelica upućuje i na visoku plodnost te veće šanse za prirodni porođaj.

 Opseg struka bolje predviđa zdravlje od težine

Veliki trbuh može biti znak da je netko skloniji jačoj reakciji na stres. Istraživanja upućuju na jaku vezu između visoke razine hormona stresa kortizola i masnog tkiva na trbuhu. No osim teške naravi široki struk (82 cm za žene, 92 za muškarce) predviđa rizik od srčanih bolesti i životni vijek bolje od BMI-a (indeksa tjelesne mase).BMI računa se tako da se težina u kg podijeli s kvadratom tjelesne visine u metrima. Optimalan BMI je između 18,5 i 24,9.

Ćelavost otkriva bistrinu, ali i krvožilne bolesti 

Možda nemaju na glavi, ali u njoj kriju svašta. Zarađujući, u prosjeku, od četiri do pet bodova više na testovima inteligencije, ćelavi su se muškarci pokazali bistrijima od onih s “ulaštenim” frizurama, pokazalo je američko istraživanje. No ćelavi muškarci često imaju i više testosterona, a time i rizik od infarkta.

 Idealna rekreacija bira se prema boji šarenica

Ljudi smeđih očiju bolji su u eksplozivnim vježbama poput sprinta te u sportovima koji zahtijevaju brze reflekse poput boksa. Svijetlooki su izdržljiviji pa će im bolje odgovarati planinarenje, vožnja biciklom i druge aerobne vježbe u kojima si sami zadaju tempo.

Zjenice odaju rizik od kapi

Ako se oko šarenice pojavi sivi prsten, to može upućivati na arcus senilis, odnosno na povišeni kolesterol i trigliceride, masne kiseline iz krvi, koji se povezuju s većim rizikom od bolesti srca i moždanog udara. A na zjenicama se vide i opasnosti za zdravlje mozga. Ljudi s različitim zjenicama imaju veći rizik od moždanog udara, tumora na mozgu ili aneurizme.

Jaka bedra znače dug život, i to bez osteoporoze ili lomova

Iako ih vlasnici nerijetko skrivaju, jaka, zdepasta bedra povezana su s nižim rizikom od preuranjene smrti i srčanih bolesti, pokazalo je najnovije dansko istraživanje. Također, debljanje na bedrima i guzi manje je štetno od debljanja u struku, i to iz istog razloga zbog  kojeg se celulita toliko teško riješiti. Masnoće se s nogu sporije i ravnomjernije otpuštaju u krv, pa je rizik od krvožilnih bolesti manji. Osim toga, kosti u kraćim nogama su u pravilu čvršće te otpornije na lomove, ali i osteoporozu te druge bolesti kostiju povezane sa starenjem, pokazalo je američko istraživanje. (Najportal)

Sudbine

Dragan Vratonjić ima sjajna iskustva sa Krnjićevim sokom za dijabetes: NISAM VIŠE (PRE)SLADAK

Published

on

Kažu da je rudarski hljeb sa sedam kora, ali će vam vjerovatno svi koji su nekada radili kao vozači kamiona reći isto za svoju profesiju. Duge smjene, nespavanje i visoki rizik, spadaju u opis posla profesionalnog vozača kamiona. Potvrdit će vam to i 35-godišnji Dragan Vratonjić, rodom iz Ivanjice (Srbija), ali već 12 godina živi u Ćaćku.

Sretno je oženjen, otac je dvoipogodišnjeg sinčića, za kojeg bi život dao. Dragan, kao profesionalni vozač, putuje cijelom Evropom. Kamion mu je druga kuća. Ne žali se na posao, jer je zarada dobra, jedino što mu nedostaje porodica. Suprugu i sina viđa u dane vikenda, a ponekada ih ne vidi i po 15 dana.

Za ovaj ragovor smo ga zatekli u Italiji. Veoma prijatan sagovornik ispričao nam je kako je pobijedio dijabetes TIP 1 uz pomoć Konjičkog sirupa, kojeg priprema čuveni travar Mirsad Krnjić, ali i otkrio kako je bajker od malih nogu. Motore ja zavolio uz ujaka još kao dječačić i od tada je u bajkerskom svijetu. Priprema se za susret bajkera u Trebinju koji je zakazan početkom juna. Kaže, već je rezervisao hotelski smještaj za sebe i suprugu, pomalo je uzbuđen jer prvi put u životu dolazi u Bosnu, a mnogo toga lijepog je čuo o Bosni i Bosancima.

Visoke vrijednosti šećera za njega su prošlost. Dijabetes Tip 1 je nestao. Njegova gušterača radi kao “švajcarski sat”. On se danas sjano osjeća!

A samo pola godine ranije njegovo stanje je bilo zabrinjavajuće. Čak je proveo 15 dana na bolničkom liječenju.

“Krajem prošle godine sam osjetio da nešto nije uredu sa mojim zdravljem. Najčudnije mi je bilo što sam često ustajao noću da mokrim, a to ranije nije bio slučaj. Odmah poslije novogodišnjih praznika otišao sam da obavim medicinske pretrage. Nalazi su pokazali da mi je visina šećera 21. Uz to bile su i neke bakterije u mokraći, pa su me zadržali u bolnici 15 dana. Nakon što su upalu sanirali, poslali su me kući te mi propisali da 4 puta dnevno primam inzulin – započinje priču Dragan Vratonjić.

Riječ je o onom rjeđem tipu bolesti koji predstavlja svega 10 posto svih slučajeva dijabetesa, a obično se javlja u razdoblju između djetinjstva i 30. godine života, najčešće u doba djetinjstva i adolescencije. Draganova gušterača proizvodila je neznatnu količinu inzulina, hormona koji reguiše metabolizam ugljikohidrata u tijelu.

Uz sve to šokantno je djelovala informacija da za dijabetes tipa 1 nema lijeka, osim što se bolest može držati pod kontrolom injekcijama hormona inzulina kako bi Dragan mogao imati relativno normalan život.

Tromjesečno prosjek šećera kod Deragana je iznosio 22 jedinice, tako da je inzulinska terapija bila jedino rješenje

“U januaru su mi nalazi bili katastrofalni. Oscilacije šećera su bile svakodnevne od hipo do hiper. Nije bilo ni malo dobro za moje zdravlje, a dodatni rizik je bio što sam stalno za volanom, putujem po cijeloj Evropi. Dakle, imam i neuredan život, a dijabetes zahtijeva poseban režim ishrane, fizičke aktivnosti – kazuje naš sagovornik.

Priznaje da do tada ništa nije znao o šećernoj bolesti, ali se počeo privikavati na novi način života.

“Čim sam izašao iz bolnice, slučajno čujem da je prijatelj moga druga koristitio Krnjićevu terapiju za šećernu bolest, te da je vrlo brzo normalizirao vrijednosti šećera. Odmah sam stupio u kontakt sa Mirsadom Krnjićem u Konjicu, a on me povezao sa doktorom Mišom Vučkovićem i nutricionistom Anom Trkuljom.

Kako su bili svježi nalazi, odmah sam preuzeo terapiju, uz preporuku da prvih dana uzimam i biljnu terapiju i inzulin. Redovno sam ih obavještavao o vrijednostima šećera, a kako su se one vraćale u normalu tako sam smanjivao doze inzulina. Dvadesetak dana kasnije ja sam prestao da se bodem injekcijama inzulina – priča Dragan.

Trajala je ta njegova borba sa dijabetesom skoro tri mjeseca. Dragan je ukupno potrošio tri kompletne terapije, a od nedavno ne pije više ni sirup…Uzimao je samo čajeve, ali ni njih više ne pije. Nema potrebe!

“Ja evo već skoro mjesec dana ne pijem više Krnjićvu terapiju, a kontrolišem redovno vrijednosti šećera. One su u normali. Stesao sam i 20-tak suvišnih kilograma, strogo se pridržavam uputa Ane Trkulje Vučković u vezi režima ishrane. Pojedem ponešto i od “zabranjene” hrane, ali šećer je uvijek u granicama normalnih vrijednosti – ne krije svoje zadovoljstvo Dragan.

Nakon svega Dragan će vam kazati da je bilo svega, a najviše neprospavanih noći i strahova od posljedica šećrene bolesti. Na kraju on je uz pomoć biljnih terapija travara Mirsada Krnjića iz Konjica, te stručne savjete Miše i Ane Vučković pobijedio. Njegovi nalazi su odlični, tabele idealne, a on “puca” od zdravlja.

Kontakt telefon travara Mirsada Krnjića je 061 383 325. Pozivni za BiH je 00387.

Brojna svjedočenja prezadovoljnih pacijenata i možete pronaći i na Facebok grupi: Biljem protiv šećerne bolesti (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending