Pratite nas

Zanimljivosti

Možda niste znali: POSTOJI I DAN MUŠKARACA, EVO KADA SE OBILJEŽAVA

Published

on

9. mart – Međunarodni dan žena je globalni događaj kojeg prepoznaju i muškarci, i žene, i djeca. No, ako tako lako prepoznajemo dan žena u kojem se žene bore za jednakost među spolovima, postoji li međunarodni dan muškaraca koji se bore za svoja prava?

Širom svijeta se vide stotine hiljada ljudi koji izlaze na ulice kako bi dali podršku ženama koje još uvijek zarađuju manje od muškaraca i lošije su od muškaraca u pogledu obrazovanja i zdravstvenog osiguranja. No, google je danas prepun upita poput: “postoji li međunarodni dan muškarac?” i “kada je to?”

Dobra vijest, za sve one koji smatraju da treba postojati dan muškaraca, je da zaista postoji međunarodni dan muškaraca i pada 19. novembra svake godine.

Ali obilježava se tek od devedesetih godina prošlog vijeka i ne priznaju ga Ujedinjene nacije. Ljudi ga slave u više od 80 zemalja sveta, među kojima je i Velika Britanija.

Dan slavi „pozitivne vrijednosti kojima muškarci doprinose ovom svijetu, njihovim porodicama i zajednicama”, prema organizatorima, i cilj mu je da istakne pozitivne uzore i ukaže na blagostanje muškaraca i unaprijedi rodne odnose.

Mnogi će reći da tako nešto nije gospodski i da nema potrebe za danom u kojem će se istaknuti muške slabosti. No, bez obzira na sve, znamo da muškarci u prosjeku umiru 4 godine ranije nego žene, da 7 od 10 žrtava ubisstava pripada muškoj populaciji, da je muška populacija više izložena riziku samoubistva, da 96% slučajeva u kojima ljudi umiru na poslu, pripada muškarcima, da u ranim dvadesetim godinama muškarci zarađuju manje nego žene, te da je u posljednje vrijeme više vjerovatno da će mlada žena ići na fakultet prije nego muškarac. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending