Zanimljivosti
Nusret Sirćo, dr.vet.med. i pčelar predstavlja svoj koncept borbe protiv varoe: UMJESTO “BOJNIH OTROVA” KORISTIM TIMOL I SOLNU KISELINU
Dr.vet. med. Nusret Sirćo godinama širom BiH i regiona održava predavanja o načinima borbe protiv varoe. Iako je u BiH evidentna serija bolesti koje napadaju pčele, jedna od onih koja pravi velike ekonomske štete je varoa destruktor. Stoga je ovaj stručnjak, koji se i sam bavi pčelarstvom odlučio svoja iskustva u borbi sa ovim nametnikom podijeliti i sa drugim pčelarima. On je, inače, pobornik prirodne borbe protiv varoe koja isključuje hemijska sredstva, koja su, zapravo, pravi bojni otrovi.
Naš sagovornik ističe da je na ovdašnjem tržištu pčelinjih lijekova još uvijek prisutno dosta sredstava koja su zbog svojih kancerogenih svojstava odavno zabranjena u EU. On sam varou već osmu godinu uništava oksalnom kiselinom i timolom.
Idealna kombinacija
“Glavne smjernice borbe protiv varoe dobio sam na seminaru na hrvatskom otoku Krku 2001. godine koji je organizovao Agronomski fakultet iz Zagreba na čelu sa prof.dr Nikolom Kezićem i GTZ Njemačka pod vodstvom prof. Bihlera i dr. Antonia Nanetija iz Italije, a kojem je prisustvovalo više evropskih stručnjaka iz oblasti pčelinjih bolesti. Tema je bila borba protiv varoe bez upotrebe hemijskih sredstava koja su u Evropi već bila zabranjena, jer je varoa već postala rezistentna na ova sredstva, ali i zbog rezidua koji ostaju u pčelinjim proizvodima. Akcenat je dat na liječenje pčela protiv varoe organskim kiselinama i eteričnim uljima na bazi timola koja su u Evropi dozvoljena. Znači punih sedam godina ja se borim protiv varoe bez upotrebe hemije – kaže dr Sirćo.
Stvarajući sopstveni koncept borbe protiv varoe, kaže da su u njegovom pčelinjaku koji danas broji oko 100 društava, do sada najbolje rezultate pokazali timol i oksalna kiselina koji su zaista idealna kombinacija.
“Ja sam nakon tog seminara ustvari prvi u BiH primijenio oksalnu kiselinu protiv varoe. Znači, ja sam se u fazi borbe protiv varoe, onda kada nema legla i kada se primjenjuju organske kiseline odlučio za oksalnu kiselinu i garantiram da ona ovog nametnika uništava 90 posto. Još prije sedam godina sam pčelarima, kao tadašnji ministar poljoprivrede Ze-Do kantona preporučio oksalnu kiselinu. Međutim, mnogi je, iz tvrdim neopravdanog straha, ne smiju upotrijebiti. Kažem neopravdanog, jer ja evo sa oksalnom kiselinom radim golim rukama. Ne preporučujem ostalim pčelarima da to rade, jer ja sam se već izvježbao i kiselinu u omjeru od 50 grama miješam sa 750 mililitara šećerne otopine i potrebnom količinom vode. Nema opasnosti, radi se na desetak stepeni temperature i pčelarima ne prijeti udisanje pare jer se tretman provodi nakapavanjem. Pčele lijek dalje same prenose.
Listing lijekova
Do sada je ovu metodu uklanjanja varoe prihvatio veliki broj pčelara u Olovu i u Tuzlanskom kantonu, kaže Sirćo naglašavajući da su njegova iskustva sa timolom još pozitivnija.
“Više je razloga zašto koristim timol. Prije svega zato što je bezopasan, s njim se može raditi bez ikakve zaštitne opreme. Ima brzu i jednostavnu primjenu, ne šteti zdravlju pčelara . Čak i ako se koristi u jednoj fazi medobranja ne šteti kvaliteti meda. Malo utiče na okus , ali na ispravnost i kvalitetu nimalo. Kod nas postoje tri preparata različitih proizvođača lijekova na bazi timola. Ne želim ni jednog preferirati, jer su sva tri zaista dobra, isto djeluju i obaraju varou 90 posto.
Zato svim počelarima sugerišem da u apoteci isključivo traže timol, a ne neke bojne otrove koje su do sada koristili – poručuje pčelarima dr Sirćo.
Ovaj stručnjak ističe i da je evidentno da je nivo obrazovanja pčelara različit, od nepismenog kako kaže, pa do doktora nauka, te smatra da bi se edukaciji ovih prvopomenutih moralo posvetiti više pažnje.
“Nadam se da će se na nivou Federacije za ove namjene naći sluha i da će nadležne institucije napraviti listing lijekova koji se mogu primjenjivati u pčelarstvu, a ova predavanja su moj skromni doprinos tome – kaže na kraju dr.med.vet. Nusret Sirćo. (Naj portal)
Zanimljivosti
VIDEO Slučajni susret otkrio zanimljive detalje: Koji Sarajlija je najmlađi taksista u Evropi
Mjesec je novembar, a u Sarajevu pao prvi snijeg. I, kako obično biva sa vremenskim nepogodama veći dio građana koristi usluge taksista grada Sarajeva. A takom mog kratkog boravka u Sarajevu bio sam i ja njihov potrošač.
Osmijeh od uha do uha
Iskreno, obično se ne vozim Sarajevo taxijem iz nekih mojih prijašnjih loših iskustava sa tom firmom. Ali, ovaj put mi se mnogo žurilo i nisam birao, a prvi taksi koji sam zaustavio bio je upravo Sarajevo taxi. I, tako sjedam u auto, a odmah po ulasku dočeka me osmijeh vozača, kako se kaže u narodu, od uha do uha. Dečko jako mlad, veseo, komunikativan.
Pruža ruku da se upoznamo i reče da se zove Edin Čaušević. Vidio sam da je po godinama veoma, veoma mlad, pa moja novinarska znatiželja nije mi dala mira, pa ga upitah za godine. I, tako započe naša veoma zanimljiva komunikacija.
– Ja sam najmlađi taksista u Sarajevu, ako ne i u BiH ili bolje rečeno u Evropi. Imam samo 19 godina i naslijedio sam zanimanje moga oca, koji je bio dugogodišnji taksista u Sarajevu. Ustvari ovo je porodišni posao i naša porodična tradicija. Ima još mladih taksista, ali ja sam opet najmlađi od njih, jer ta neka starija generacija i generacija mog oca polagano odlaze u penziju, pa mi djeca preuzimamo. Nastavljamo zanimanje i posao kojim su se oni bavili. Moram da kažem da se mi mladi taksisti svi držimo zajedno, pazimo jedni na druge – rekao nam mladi Edin.
Njihovo dijete
Kako su te prihvatili stariji taksisti?
– Veoma, veoma lijepo. Mog tatu su svi poznavali i poštovali, ustvari prihvatili su me kao da sam njihovo dijete, što realno i jesam. Veoma često me kontaktiraju, nude pomoć pitaju me da li znam sve ulice, kako se općenito snalazim u poslu. Ali, mi ove mlađe generacije više sa tim nemamo problema, svi imamo ove pametne telefone, aplikacije. Jednostavno posao taksiste je veoma, veoma zanimljiv.
Po ulasku odmah sam primijetio da si veoma komunikativan, nasmijan.
– Iskreno taksisti su ogledalo svakog grada, ambasadori svakog grada. Jer svaki stranac koji dođe u grad većinom sjedne u taksi i, prvi njihov susret sa nekim recimo iz Sarajeva je upravo vozač taksija. Jednostavno taksista stvara prvi utisak o jednom gradu. Ja govorim više stranih jezika tako da mi je to jedna olakšavajuća okolnost po pitanju ovog posla i komunikacije sa ljudima.
Edin Čaušević osim što vozi taksi, uporedo sa poslom je i student.
– Da, tako je. Studiram informatiku, softverski inžinjering je bio moj izbor. To je ono što ima smisla uz ovaj posao koji radim. Jer u ovom poslu sam slobodan, nemam ograničeno vrijeme, tako da mogu da studiram.
Student Informatike
Kada završiš studij da li ćeš se nastaviti baviti taksijem?
– Jedno sigurno znam, da porodični posao neću ostaviti, ali vidjet ću šta će mi još život donijeti i gdje će da me odvede. Sa informatikom se može raditi iz svakog dijela našeg lijepog Sarajeva, tako da nismo ograničeni sa mjestom gdje se u tom trenutku nalazimo. A, meni je to veoma bitno da imam tu neku slobodu, koja meni mnogo znači.
Na pitanje da li je teško biti taksista u Sarajevu, Edin je odgovorio:
– Za mene zaista nije, jer mi svi mladi, pa tako i ja puni smo energije, elana. Meni se lično sviđa što upoznajem nove ljude, jedino je saobraćaj u Sarajevu malo specifičan. Ali, za mene je Sarajevo super u poređenju sa drugim gradovima u Evropi i regionu.
Da li se plašiš noćne vožnje, da li je bilo neprijatnih situacija?
– Da budem iskren, kako ja tako i moje kolege, mislim na ovu mlađu generaciju, mi baš biramo. Izbjegavam ili izbjegavamo da vozimo ljude koji su pijani ili pod dejstvom nekih od zabranjenih supstanci. Za sada zaista nisam imao nikakvih neugodnih situacija. Nekad ljudi to pogrešno shvate, ali zbog moje ili naše sigurnosti mi zaista biramo u trenutku koga ćemo da primimio u auto.
Siguran sam da je mnoge od vas koji ste ovo čitali, dirnula ova iskrena priča veselog i mladog sarajevskog taksiste Edina Čauševiča, čiji broj vozila je je 309 Sarajevo taksi.
Svaki nepoznati putnik, stranac koji uđe u njegov automobil shvatit će odmah koliko je Sarajevo, koliko je Bosna i Hercegovina gostoljubljiva zemlja i zemlja sa dosta mladih i veoma pametnih i talentiranih ljudi.
Bato Šišić (Naj portal)
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti1 mjesec
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti5 mjeseci
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON