Pratite nas

Zanimljivosti

Kako je Ibrahim Maličbegović Čvok, čuveni pčelar iz Žepča, od starih mobitela pravio dimilice

Published

on

Varoa stalno napada! Spremili ste se da odete do vašeg pčelinjaka u planini udaljenom dvadesetak kilometara!? Sa sobom ste ponijeli lističe natopljene Varolikom, dimilicu i sav ostali pčelarski pribor. Ali, nakon nekoliko zadimljavanja, desi se da dimilica prestane raditi, te se morate vratiti kući neobavljena posla. Rješenje za ovakve probleme pronašao je rahmetli Ibrahim Maličbegović Čvok iz Žepča.

A evo kako je za naš portal govorio za vrijeme života:

Skoro svi imamo neki stari mobitel, kome je pukao displej ili im neki drugi kvar zbog koje je neupotrebljiv. Prvo što trebate uraditi je izvaditi motorić koji pokreće vibraciju mobitela i na njega zaletujete dvije tanke žice dužine oko 10 centimetara. Ovaj vibracioni motorić postavite u gornji dio dimilice, u rupu koju ste prethodno proširili. Kroz tu rupu provucite žice zajedno sa motorićem, a zatim učvrstite silikonom ili nekim sekundarnim ljepilom. Sljedeći korak je pravljenje malog propelera od tankog lima (što lakši, to bolji) na motorić. Oklop mobitela u ovom slučaju nije potreban, tako da ga se možete riješiti. (Najportal)

“Ja koristim mobitel NOKIA 6100 jer je baterija mobitela i dimilice koju koristim potpuno sita. U slučaju da sam zaboravio napuniti bateriju dimilice, jednostavno izvadim onu iz mobitela i nastavim sa dimljenjem. Ovu dimilicu koristim na svom pčelinjaku već drugu sezonu. Jednostavno, dok sve pčele ne zadimim, dimilica je ne gasi. U probnom režimu, vijek trajanja bio je 8 sati. Meni nije cilj zarada već da olakšam svakom pčelaru posao. Jedan polovan mobitel ne koša više od 10 maraka. Nadam se da sam vam pomogao da riješite problem dimilice – kaže pčelar Čvok iz Žepča. (Naj portal)

 

 

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending