Energiju za zagrijavanje legla dobijaju iz meda jer med nije samo hrana u običnom smislu riječi, za održavanje funkcija kod pčela, već ga one koriste kako bi regulisale temperaturu u zoni legla kako ljeti tako i zimi. Znači veliki dio rezervi meda nije samo hrana već i gorivo.
Pčele su unazad 30 miliona godina tokom svog postojanja dale zadatak cijelom čovječanstvu, jer su postigle ono što čovjek tek treba da dostigne, oblikovale su svoje okruženje u svom staništu sebi u korist. Svima je poznato da je temperatura u zoni legla od velike važnosti za njeno potomstvo, to je izuzetno važan i osjetljiv dio njihovog staništa koji one kontrolišu sa izuzetnom precižnošću, i ona se konstatno održava sa posebnom pažnjom (oko 34 stepena).
Pčelarima je poznato da se toplota razvija u gnijezdu u zoni legla, što je svako od nas i osjetio golom rukom. Međutim, u ovom periodu kako se budu spoljne temperature spuštale legla će biti sve manje (ili ga nema uopšte), u zavisnosti od društva pčele će formirati klube i to slabija društva već na 12 stepeni, srednja na 10, a jaka na 8 stepeni C.
Cilj ove teme mi je da ukažem mladim pčelarima da u ovom periodu kada su pčele u fazi svog mirovanja, ne narušavaju njihov mir iz znatiželje, kopajući po košnicama bez ikakvog razloga, jer takvim radnjama mogu napraviti samo štete po pčelinja društva, narušavajući time energiju koju troše za grijanje ostatka legla, ili samog klubeta. Pčele zagrijavaju sebe podrhtavanjem mišića za letenje.
Bez obzira na spoljašne vremenske prilike u pčelinjem klubetu se ne mijenja temperatura, a koja iznosi oko 22 stepena. Poznato nam je i to da pčele u toku zimskog perioda dok su u stanju hibernacije ne griju unutrašnji prostor u košnici već samo klube, koje ima svoju tzv. koru sastavljenu od pčela koja sprječava izlazak toplote i CO2 iz klubeta.
Zato je bitno pčelinjake zaštititi od vjetrova i promahe u košnici. Onog momenta kada krene i prvo leglo pčele podižu temperaturu na 34-35 stepeni C, kada se povećava i utrošak hrane i potreba sa kiseonikom.
Energiju za zagrijavanje legla dobijaju iz meda jer med nije samo hrana u običnom smislu riječi, za održavanje funkcija kod pčela, već ga one koriste kako bi regulisale temperaturu u zoni legla kako ljeti tako i zimi. Znači veliki dio rezervi meda nije samo hrana već i gorivo. One ne razbacuju svoju dragocjenu energiju kada su okružene medom, jer im je on osnovni izvor života.
Nadam se da smo dopunili rezerve hrane tamo gdje je trebalo, sada im obezbijedimo mir i bićemo srećni i radovati se na proljeće kada burno krene njihov razvoj, a one veselo napadaju prve proljećne cvjetove.(Piše: Goran Zdravković, pčelar i administrator FB grupe U SVETU PČELA). (Najportal)
