Pratite nas

Zanimljivosti

Farmaceuti zaronili u podmorje: Otrovi iz mora protiv tumora, virusa i bakterija

Published

on

U okeanima žive vrlo stari organizmi što zaslugama svojih jakih otrova prkose milionima godina. Upravo ti otrovi mogu biti koristan izvor novih lijekova za čovječanstvo. Anestetici iz ribe, morskog psa, puževa…

U potrazi za novim lijekovima farmaceuti su zaronili i u podmorje. U tamnim dubinama okeana, na hiljadu i više metara dubine, skupljaju školjke i love ribu. Istražuje se već više od deset hiljada tvari morskog porijekla. Dvjestotinjak je već zaštićeno, a njih dvadesetak, dobivenih iz morskih organizama, testira se na ljudima. Očito, morske dubine postaju izvor novih djelotvornih lijekova.

Ideja o traženju molekula pogodnih za zdravlje u morskim dubinama novijeg je datuma. Kopno je već odavno istraženo pa su farmaceuti lijekove počeli tražiti u podmorskom prostranstvu koje zauzima 70% zemljine površine. U okeanskim dubinama pronašli su iznimno bogatstvo drevnih organizama što su zaslugom svog hemijskog oružja – jakih toksina – uspjeli preživjeti milione godina, a sada će upravo ovi otrovi čovjeku poslužiti u njegovoj borbi protiv tumora, virusa i bakterija.

Zaustavljen rast tumora

Farmaceuti smatraju da se u algama krije oružje za zaustavljanje rasta ćelija tumora. Tako naprimjer, dijatomeje ili alge kremenjašice skrivaju tvari kojih na kopnu nema. Njima se služe u odbrani od neprijatelja. S pomoću odbrambenog mehanizma na svojevrstan način kontrolišu razmnožavanje svog neprijatelja. Kada se ženke račića, koje alge jednostavno obožavaju, hrane dijatomejama, zajedno sa njima jedu i molekule koje zaustavljaju njihovu ćelijsku diobu i time smanjuju razvoj jajašaca za čak 90%. Molekule, koje naučnici u laboratorijama potanko istražuju, možda su sposobne zaustaviti i razmnožavanje ćelija tumora.

Jak lijek protiv raka mogao bi postati i tzv. yondelis, posebna tvar što se skriva u membranoznom ovoju organizama koji žive među korijenjem mangrova. Ekipa liječnika sa Talijanskog instituta za tumore, u saradnji sa Odjelom za onkologiju Instituta “Mario Negri” iz Milana, istražuje djelovanje te tvari na sarkom mekih tkiva.

Istražuju se i posebni mikroorganizmi koji su dostigli stepen razvoja između bakterija i gljive i žive, kako na kopnu, tako i u vodi. Iz njihove kopnene varijante nastale su čak dvije trećine svih postojećih antibiotika. A pošto spomenuti organizmi žive i u okeanima, istraživači instituta Scrips Institution of Oceanography iz Kalifornije, došli su na zamisao da ih potraže u morskim dubinama i provjere mogu li se od njih dobiti nove vrste još jačih antibiotika. I , kao što se zna desiti kad se tražeči jedan lijek, dođe do otkrića nekog drugog. Ustanovili su da bi se od posebne vrste spomenutih mikroorganizama, takozvanih salinospora, mogao dobiti novi djelotvoran lijek protiv raka crijeva, te nekih drugih oblika tumora na plućima i dojci.

Anestetik iz ribe

Morske dubine su već sada svojevrsna apoteka. Prvi lijek koji je na tržište došao iz morskih dubina, bio je lijek protiv virusa. Na tržištu se pojavio prije nekoliko godina, a dobili su ga od posebno mekane spužve Cryptotethya crypta koja živi u Karipskom moru. Takozvani vidarabin jedan je od najraširenijih lijekova protiv brojnih virusa, među kojima su najpoznatiji Herpes simplex i Herpes zoster. Neke studije potvrđuju da bi se otrov saksitoksin, kojeg u velikim količinama posjeduju neke otrovne ribe, mogao upotrijebiti u anesteziji. Smatra se kako spomenuta tvar, upotrijebljena u vrlo malim količinama, povećava učinak nekih anestetika. Time bi se mogle smanjiti doze anestetika i njihovi neželjeni učinci.

U jednom se mekušcu istraživači našli vrlo aktivnu tvar protiv hroničnih bolova, koja se već koristi u terapijama protiv bolova. Ta tvar je nazvana zikonotid, a pronađena je u morskom pužu lijepih šarenih boja. On živi uz obale Filipina, a njegova se ljuštura još od davnina smatra jednim od najljepših trofeja. To je izuzetno otrovna životinja. Svoje žrtve lovi posebnim trnom koji upotrebljava kao iglu za ubrizgavanje žućkaste tekućine, višestruko otrovne za velike ribe. Upravo se u njoj krije ljekovita tvar.

Za čovjeka ima nešto obećavajućeg i u morskim psima. Njihova hrskavica, slično hrskavici sisavaca, izjeda krvne žile tumora pa one «gladne» odumiru. U jetri morskih pasa postoji tvar koja usporava rast krvnih žila, pa bi ona mogla pomoći u liječenju tumora. Tvar nazvana skvalamin pomaže u poboljšanju vida kod ljudi koji obolijevaju od rijetke očne bolesti, degenarativne očne pjege. (Naj portal)

Zanimljivosti

VIDEO Slučajni susret otkrio zanimljive detalje: Koji Sarajlija je najmlađi taksista u Evropi

Published

on

Edin s našim novinarom Batom Šišićem

Mjesec je novembar, a u Sarajevu pao prvi snijeg. I, kako obično biva sa vremenskim nepogodama veći dio građana koristi usluge taksista grada Sarajeva. A takom mog kratkog boravka u Sarajevu bio sam i ja njihov potrošač.

Osmijeh od uha do uha

Iskreno, obično se ne vozim Sarajevo taxijem iz nekih mojih prijašnjih loših iskustava sa tom firmom. Ali, ovaj put mi se mnogo žurilo i nisam birao, a prvi taksi koji sam zaustavio bio je upravo Sarajevo taxi. I, tako sjedam u auto, a odmah po ulasku dočeka me osmijeh vozača, kako se kaže u narodu, od uha do uha. Dečko jako mlad, veseo, komunikativan.

Pruža ruku da se upoznamo i reče da se zove Edin Čaušević. Vidio sam da je po godinama veoma, veoma mlad, pa moja novinarska znatiželja nije mi dala mira, pa ga upitah za godine. I, tako započe naša veoma zanimljiva komunikacija.

– Ja sam najmlađi taksista u Sarajevu, ako ne i u BiH ili bolje rečeno u Evropi. Imam samo 19 godina i naslijedio sam zanimanje moga oca, koji je bio dugogodišnji taksista u Sarajevu. Ustvari ovo je porodišni posao i naša porodična tradicija. Ima još mladih taksista, ali ja sam opet najmlađi od njih, jer ta neka starija generacija i generacija mog oca polagano odlaze u penziju, pa mi djeca preuzimamo. Nastavljamo zanimanje i posao kojim su se oni bavili. Moram da kažem da se mi mladi taksisti svi držimo zajedno, pazimo jedni na druge – rekao nam mladi Edin.

Njihovo dijete

Kako su te prihvatili stariji taksisti?

– Veoma, veoma lijepo. Mog tatu su svi poznavali i poštovali, ustvari prihvatili su me kao da sam njihovo dijete, što realno i jesam. Veoma često me kontaktiraju, nude pomoć pitaju me da li znam sve ulice, kako se općenito snalazim u poslu. Ali, mi ove mlađe generacije više sa tim nemamo problema, svi imamo ove pametne telefone, aplikacije. Jednostavno posao taksiste je veoma, veoma zanimljiv.

 

Po ulasku odmah sam primijetio da si veoma komunikativan, nasmijan.

– Iskreno taksisti su ogledalo svakog grada, ambasadori svakog grada. Jer svaki stranac koji dođe u grad većinom sjedne u taksi i, prvi njihov susret sa nekim recimo iz Sarajeva je upravo vozač taksija. Jednostavno taksista stvara prvi utisak o jednom gradu. Ja govorim više stranih jezika tako da mi je to jedna olakšavajuća okolnost po pitanju ovog posla i komunikacije sa ljudima.

Edin Čaušević osim što vozi taksi, uporedo sa poslom je i student.

– Da, tako je. Studiram informatiku, softverski inžinjering je bio moj izbor. To je ono što ima smisla uz ovaj posao koji radim. Jer u ovom poslu sam slobodan, nemam ograničeno vrijeme, tako da mogu da studiram.

Student Informatike

Kada završiš studij da li ćeš se nastaviti baviti taksijem?

– Jedno sigurno znam, da porodični posao neću ostaviti, ali vidjet ću šta će mi još život donijeti i gdje će da me odvede. Sa informatikom se može raditi iz svakog dijela našeg lijepog Sarajeva, tako da nismo ograničeni sa mjestom gdje se u tom trenutku nalazimo. A, meni je to veoma bitno da imam tu neku slobodu, koja meni mnogo znači.

Na pitanje da li je teško biti taksista u Sarajevu, Edin je odgovorio:

– Za mene zaista nije, jer mi svi mladi, pa tako i ja puni smo energije, elana. Meni se lično sviđa što upoznajem nove ljude, jedino je saobraćaj u Sarajevu malo specifičan. Ali, za mene je Sarajevo super u poređenju sa drugim gradovima u Evropi i regionu.

Da li se plašiš noćne vožnje, da li je bilo neprijatnih situacija?

– Da budem iskren, kako ja tako i moje kolege, mislim na ovu mlađu generaciju, mi baš biramo. Izbjegavam ili izbjegavamo da vozimo ljude koji su pijani ili pod dejstvom nekih od zabranjenih supstanci. Za sada zaista nisam imao nikakvih neugodnih situacija. Nekad ljudi to pogrešno shvate, ali zbog moje ili naše sigurnosti mi zaista biramo u trenutku koga ćemo da primimio u auto.

Siguran sam da je mnoge od vas koji ste ovo čitali, dirnula ova iskrena priča veselog i mladog sarajevskog taksiste Edina Čauševiča, čiji broj vozila je je 309 Sarajevo taksi.

Svaki nepoznati putnik, stranac koji uđe u njegov automobil shvatit će odmah koliko je Sarajevo, koliko je Bosna i Hercegovina gostoljubljiva zemlja i zemlja sa dosta mladih i veoma pametnih i talentiranih ljudi.

Bato Šišić (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending